Vitamin C

Vitamin C ili askorbinska kiselina

Vitamin C ili askorbinska kiselina, naš stari, dobri prijatelj otkriven je još 1930-ih od strane Alberta Szenta-Gyorgyia koji je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu. Svojom širokom primjenom do danas ne prestaje zaokupljati pažnju znanstvenika, pa je sukladno tomu i broj objavljenih radova o tom „čudu" poprilično ogroman. Možemo ga naći doslovno svugdje, od prehrane, napitaka, lijekova pa do kozmetičkih preparata. Što u biti čini taj vitamin C toliko moćnim da nam pomaže u sprečavanju prehlade i gripe, u očuvanju lijepog tena, te nam još osigurava dodatnu energiju kad nam je organizam oslabljen. Koliko god mi mislili da znamo puno o tom vitaminu, tek najnovija istraživanja otvaraju nova vrata ka nezamislivim mogućnostima njegove primjene.

Primjena i djelovanje vitamina c

A što se tiče same primjene i djelovanja, lista stanja kod kojih se C vitamin koristi kao pomoć ili zaštita daleko je ogromna! Pri tome valja naglasiti da se ipak najviše koristi u svrhu prevencije bolesti (infekcije) i stimuliranja obrane organizma kod aktivnih sportaša, bolesnika i rekonvalescenata te starijih osoba, kod povreda radi lakšeg zarastanja rana, protiv stresa, u svrhu spuštanja razine kolesterola, kod osjetljivosti usne šupljine (gingivitisa), protiv pojave katarakta itd. Gotovo nikakvo djelovanje nije evidentirano kod pojedinačnog uzimanja (kao kod glavobolje) jer se naprosto ne može postići stalna razina C vitamina u krvi.

Treba ga uzimati svakodnevno. Primjerice, većina ljudi razmišlja o prevenciji gripe u ožujku, kada gripa već hara, a u biti bi trebali u prosincu kada gripe još nema. Pa još su i naše bake znale da za jačanje organizma treba uzimati limun i šipak. No da nastavimo s primjenama našeg vitamina C.

Znanstvenici su ustvrdili da svojim jakim antioksidacijskim djelovanjem neutralizira razarajući učinak slobodnih radikala. Uspješan je i kod ispitivanja bolesnika s blago povišenim krvnim tlakom, a još jedna njegova bitna funkcija je sprečavanje oksidacije masnoća u tijelu, što je zapravo pretpostavka za prevenciju ateroskleroze. Zbog konzumiranja loše pripremljene, konzervirane i industrijski obrađene hrane u želucu i crijevima nastaju toksični spojevi, nitrozamini, čije razorno djelovanje može spriječiti vitamin C. Ako se jednostrano hranimo, također možemo imati manjak vitamina C, što se očituje kod starijih osoba. Oni su zbog promijenjenih navika prehrane i promijenjenih metaboličkih funkcija osobito skloni stanju manjka. Također zbog problema sa zubalom, u njihovoj prehrani je manje zastupljeno svježe povrće i voće. Loše osmišljene dijete mogu dovesti do izraženog manjka vitamina C.

Postoje bolesti i stanja kod kojih su izrazito povećane potrebe za vitaminom. Tako je dijabetičarima zbog njihovog oboljenja potrebna oko 30% veća količina vitamina C na dan, a u isto vrijeme će i osobama s alergijom djelovati kao prirodni antihistaminik, dodatno ublažujući alergijsku reakciju. Pošto je cigareta „kradljivac" vitamina, s njegovim nedostatkom imaju problema pušači, tako da bi ga trebali redovito nadoknađivati. Uz sve ove zaštitne funkcije, jednako nam je bitna i građevna funkcija vitamina C. Neophodan je za sintezu kolagena, vlaknaste bjelančevine koja učvršćuje mišiće i krvne žile, ali je i sastavni dio kože, tetiva, kostiju, hrskavice i zubi.

Upravo zato dovoljna opskrba organizma vitaminom C olakšava zarastanje rana, a postiže se i zdraviji i ljepši izgled kože. Veće potrebe za tim vitaminom imaju trudnice, dojilje, rekonvalescenti, starije osobe kao i aktivni sportaši, zbog izuzetnih tjelesnih i psihičkih napora.

Gdje nalazimo vitamin C?

Gdje ga nalazimo?! U biti sve što je zeleno i svježe nosi u sebi neku količinu askorbinske kiseline. Oko toga gdje ga ima najviše ima različitih mišljenja, no jedan od najvećih izvora je acerola, tj. američka višnja. Dok su kod nas uobičajeni izvori šipak, brokula, crni ribiz, peršin, zelena salata, limun, naranča, crvena začinska paprika i drugi. C vitamin se stavlja i u kombinacije s lijekovima; tako, primjerice, imamo kombinaciju aspirina i C vitamina.

Doziranje vitamina C

Što se tiče doziranja, tu su široke mogućnosti. Recimo da je preporučena količina (RDA) od 60 mg, koja može biti minimalna (da se ne dobije skorbut), ali nikako i optimalna količina. Najveći broj znanstvenika smatra da za osobe prosječne tjelesne težine i aktivnosti ne treba više od 200 mg C vitamina dnevno, s tim da u slučaju stresnog načina života dozu treba povećati i na vitamin c 500 mg. To je dovoljno da se u krvi zdravih osoba održava neophodna razina. Prema nekima, više od toga se ne zadržava u tijelu, nego se izlučuje mokraćom.

Što se tiče posljedica nedostatka vitamina C, njegov krajnji oblik izaziva skorbut, bolest koju ćemo prepoznati po simptomima kao što su krvarenje desni, pucanje ili krvarenje malih krvnih žila smještenih neposredno ispod površine kože, te oticanjem zglobova. Danas je ova bolest dosta rijetka, ali se često mogu susresti blaži oblici. U tim slučajevima simptomi pomanjkanja vitamina C najčešće su specifični: brzo umaranje, tromost i slabost. U kasnijoj fazi bolesnici se tuže na bolove u mišićima, zglobovima i kostima, te ponekad i na otežano disanje. Može doći i do otoka i krvarenja desni, a povećana je sklonost infekcijama i naravno usporen oporavak.