Pelenski osip, kako ga izbjeći

Osjetljivo bebino područje

Pelenska regija kod novorođenčadi i malih beba posebno je osjetljivo područje, izloženo djelovanju brojnih agresivnih čimbenika.

Koža je naš najveći organ, zauzima 1,5 do 2 m², odnosno 16 posto naše tjelesne mase. Najvažnije su joj funkcije mehanička zaštita i zaštita protiv kemijskih tvari i ultraljubičastog zračenja, termoregulacija, regulacija vode u tijelu i osjet dodira.

Pelenska regija - osjetljiva i zahtjevna

Koža beba je nježnija, površinski sloj osjetljiviji, potkožno tkivo tanje, sadržaj lipida također bitno manji, a vode ima malo više nego kod odraslih. Ni žlijezde lojnice i znojnice još nisu u potpunosti razvijene. Zbog tih karakteristika koža beba lakše se isušuje, podložnija je negativnim učincima sunčeve svjetlosti i infekcijama, a osjetljiviji je i mehanizam termoregulacije.

Pelenska regija kod novorođenčadi i malih beba posebno je osjetljivo područje, jer je izloženo djelovanju brojnih agresivnih činitelja:

Toplina, vlaga i nedostatak zraka u nepropusnim pelenama povećavaju rizik od iritacije i najčešće dovode do crvenila.
Neprestano trljanje može izazvati izrazito crvenilo, pa čak i ranice, a pregibi prepona ostaju relativno pošteđeni.
Higijena neodgovarajućim sredstvima za pranje i njegu, koja mogu remetiti pH kože i prekomjerno isušiti bebinu kožu te izazvati crvenilo i bol na mjestu oštećenja.
Razgradni produkti mokraće i stolice mogu utjecati na promjenu pH kože i dovesti do oštećenja površinskog sloja, čemu mogu pripomoći i probavni enzimi, ali i bakterije i gljive, kojima je takav medij idealna podloga za razmnožavanje. Studije pokazuju da odstajala mokraća na 37ºC može izazvati upalu kože, dok svježa nema takvu sposobnost.
Koriste li se niže temperature pri strojnom pranju klasičnih pamučnih pelena (tetra pelene), treba imati na umu da deterdženti, sapuni i omekšivači mogu izazvati upalu ili pogoršati već postojeću, jer različiti enzimi i dodaci deterdžentima mogu ostati aktivni.

Pod utjecajem navedenih čimbenika, promjene na koži pelenske regije mogu varirati od laganog crvenila, preko svijetlocrvenog točkastog osipa na guzi, spolovilu i donjem dijelu trbuščića, pa sve do zadebljale kože prepune gnojnih prištića. Sve te kožne reakcije u regiji ispod pelena najčešće nose naziv pelenski osip.

Za razliku od odraslih, koža malih beba mnogo je osjetljivija jer nema razvijen cjelovit anatomski i funkcionalni integritet. Stoga se svakodnevna njega i higijena dječje kože uvelike razlikuje od njege kože odraslih, pri čemu treba voditi računa o svim njezinim posebnostima.

Karakteristike pelenskog osipa

najčešće počinje laganim crvenilom u pelenskoj regiji
obično ne zahvaća kožne nabore
koža postaje mrljasta, bolna i vruća na dodir
područje guze i gornjeg dijela bedara mogu se zacrvenjeti i vlažiti
mogu se razviti i ograničeni dijelovi suhe i perutave kože
katkad se može javiti i mjehurići, koža se ljušti i postaje bolno osjetljiva
u najtežim slučajevima koža se može i ognojiti

Pelenski osip može se pojaviti bilo kad, i bez naizgled posebnog razloga, jer neka dojenčad zbog prirodno osjetljivije kože mogu mu biti sklonija. Postoje i određena razdoblja u kojima su bebe znatno osjetljivije i podložnije pelenskom osipu, a to su:

prijelazno razdoblje od dojenja na prehranu bočicom
nicanje prvih zubića
uvođenje nemliječne hrane
prvi obroci kravljeg mlijeka
nakon terapije antibioticima (uz koju se često javlja i proljev).

Iritacija ili infekcija

Najčešće ga uzrokuju kontaktna iritacija i/ili lokalna kožna infekcija kao posljedica pretjerana razmnožavanja različitih bakterija (najčešće Staphylococcus aureus) i gljivica (najčešće Candida albicans).

Najčešći razlozi kontaktne iritacije

rijetko mijenjanje pelena (predug kontakt s mokraćom ili stolicom)
nedovoljno čišćenje kože od ostataka mokraće i stolice
antibiotska terapija
proljev
preosjetljivost na neku hranu
reakcija na kemijske sastojke jednokratnih pelena (primjerice, natrijev poliakrilat, koji tekućinu u pelenama pretvara u gel)
reakcije na kemijske sastojke deterdženata i omekšivača kod upotrebe tetra pelena
vlažno i toplo okruženje ljeti

Lokalna kožna infekcija

Jedan od najčešćih oblika pelenskog osipa nastaje tako što gljive iz unutarnjih organa dođu u kontakt s oštećenjima na koži i dovedu do pojave gljivičnog osipa. Na genitalnom području koža je blago otečena, na dodir hrapava, a na pelenskom predjelu obično crvena, s razasutim mrljicama. Kod takvih promjena obvezno se treba obratiti pedijatru, koji će nakon uvida u promjene propisati odgovarajuće terapijsko sredstvo - antimikotičku mast ili antiseptik koji učinkovito djeluje na gljive primjerice Octenisept.

Ako bakterije prodru u oštećenu kožu, dolazi do impetigo pelenskog osipa. Na koži se razvijaju mjehurići veličine kovanice, koji se poslije pretvaraju u kraste boje meda. I u tom slučaju obvezno se treba javiti liječniku.

Ostali razlozi

U sljedećim situacijama potrebno je svakakokonzultiratipedijatra: ako se osip ne povuče za dva ili tri dana, a poduzeli ste sve mjere; ako postoji osip i na drugim dijelovima tijela, a beba ima povišenu temperaturu i povraća; ako se jave proljev i osip u kombinaciji; ako je koža natečena, ili su prisutni gnojni prištići, mjehurići ili kraste.

Kako spriječiti pelenski osip?

Kako bi se spriječila pojava pelenskog osipa, najvažnije je u najvećoj mogućoj mjeri skratiti vrijeme kontakta kože s mokraćom, odnosno stolicom, pa se preporučuje:

mijenjati pelene kad god se beba pomokri, čak i kad se koriste jednokratne pelene s velikom moći upijanja (kod novorođenčeta bi pelene trebalo mijenjati barem svakih dva sata); mijenjati pelene odmah nakon kakanja
isprobati različite vrste pelena - ako se koriste jednokratne, a beba često ima pelenski osip, trebalo bi promijeniti vrstu pelena
tetra pelena preporučuje se iskuhavati i višekratno ispirati u čistoj vodi i peglati
koristiti nemirisne maramice ili običnu vodu (parfemi često iritiraju kožu)
što češće ostavljati bebinu guzu da se zrači
kod osjetljive kože koristiti kremu za pelensko područje - kreme na bazi petroleja (originalne A i D masti) ili kreme na bazi cinkova oksida.