Desni i mentalna funkcija

Ljudi s gingivitisom (bolest desni) imaju lošije mentalno funkcioniranje nego njihovi vršnjaci čije su desni u boljem stanju - pokazano je u novoj analizi podataka iz Sjedinjenih Američkih Država, i objavljeno je na Reuters Health.

Rezultati povećavaju mogućnost da bi sustavna upala povezana s bolestima desni mogla štetno djelovati na mozak. No ipak, zbog toga što je studija promatrala samo jednu vremensku točku nije mogla priocijeniti postoji li uzročno – posljedična veza između zdravlja usne šupljine i kognitivnih sposobnosti.

Starije osobe s lošim zubima imaju veće izglede da će imati demenciju i kognitivno oštećenje, istaknuo je dr. Robert Stewart i njegovi kolege s Institute of Psychiatry, London, ali nije poznato postoji li slična povezanost kod mlađih ljudi, i mogu li neki čimbenici utjecati i na zdravlje zubi i na mentalno funkcioniranje, kao što su bolesti srca, povišen krvni tlak i pušenje koji bi mogli biti uključeni.

Da bi to istražili, stručnjaci su analizirali podatke iz Third National Health and Nutrition Examination Surevey III. Dr. Stewart i njegov tim pregledali su 5 138 odraslih u dobi od 20 do 59 godina koji su ispunili dva testa za ispitivanje kognitivnih funkcija, i drugih 1 555 odraslih u dobi od 70 i više godina koji su rješavali drugačiji test mentalnog funkcioniranja.

Nakon što su istraživači prilagodili učinke povezane s dobi, pronašli su povezanost između lošijeg uspjeha na bilo kojem od ovih triju tri testova kognitivnih sposobnosti i krvarenja desni, gubitak perodontalnog vezivanja (ligament koji povezuje zub s kosti) i gubitak zubi.

Zdravlje usne šupljine moglo bi utjecati na kognitivne funkcije na više načina, istaknuli su istraživači; na primjer, periodontalna bolest može uzrokovati upalu u cijelom tijelu, što je čimbenik rizika za slabljenje mentalne funckije, zatim loše zdravlje zuba može pridonijeti slabijoj prehrani, što isto može utjecati na mentalno funkcioniranje zbog pomanjkanja hranjivih tvari.

Činjenica da povezanost između slabog zdravlja usne šupljine i slabljenja mentalnih funckija nije bila pod utjecajem dobi upućuje na to da «poveznice poslije u životu ne govore jasno zbog dodatnih učinaka demencije na zdravlje usne šupljine,» zaključili su istraživači. Rad je objavljen u izdanju za studeni časopisa «Psychosomatic Medicine».

Za MojDoktor:
Maja Vajagić, dr.med.