Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti 14. studenog

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obilježit će u subotu, 14.studenog, Svjetski dan šećerne bolesti na zagrebačkom Cvjetnom trgu, gdje će se od 09 do 18 sati provoditi razne akcije – od besplatnog mjerenja šećera u krvi i kušanja voća pa do dijeljenja letaka i održavanja raznih radionica. Cjelokupna manifestacija održava se u suradnji s Danskim veleposlanstvom, Zagrebačkim dijabetičkim društvom, Udrugom za promicanje zdravlja osoba oboljelih od dijabetesa te s Večernjim listom.

Najveća kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti u svijetu Svjetski dan šećerne bolesti – World Diabetes Day (WDD) obilježava se svake godine 14. studenog, a ove godine tema je pravilna prehrana – ključan faktor u borbi protiv šećerne bolesti i temelj zdravog i održivog razvoja.

Međunarodna dijabetička Federacija – International Diabetes Federation (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenule su navedenu kampanju još 1991. godine kao odgovor na sve izraženiji, rastući problem šećerne bolesti i opterećenja koje ona predstavlja na pojedince, njihove bližnje i društvo u cjelini. Od prvog svjetskog dana šećerne bolesti do danas, kampanja postaje prihvaćena u sve većem broju zemalja diljem svijeta, a u 2014. događanja su organizirana u više od 100 zemalja.

Svjetski dan šećerne bolesti uvijek pokušava skrenuti pozornost na dvije ključne poruke;

• Djeluj kako bi promijenio svoj život danas

Pravilna prehrana važan je dio liječenja svih oblika šećerne bolesti i prevencije tip 2 bolesti

• Djeluj kako bi promijenio svijet sutra

Dostupnost pristupačne zdrave hrane neizostavna je za smanjenje globalnog opterećenja šećernom bolešću i omogućavanje globalnog održivog razvoja.

više na: http://www.idf.org/wdd-index/

Perspektive svjetske populacije Ujedinjenih Naroda iz 2015. godine pokazale su da su zemlje sa najvećim brojem stanovnika Kina (1376 milijuna stanovnika) i zatim Indija (1311 milijuna stanovnika). Na trećem mjestu nalaze se SAD (322 milijuna stanovnika), četvrtom Indonezija (258 milijuna stanovnika) i petom Brazil (208 milijuna stanovnika).

Kada bi sve osobe sa šećernom bolešću živjele u jednoj zemlji, ta zemlja imala bi 387 miliona stanovnika i bila bi 3. najmnogoljudnija zemlja svijeta. Ako pak u obzir uzmemo samo one osobe sa šećernom bolešću koje za svoju bolest znaju one bi bile stanovnice 5. najmnogoljudnija zemlje svijeta; zemlje sa 208 milijuna stanovnika kao što danas ima Brazil.

Epidemiološki podaci

Prema procjenama Međunarodne dijabetičke Federacije u svijetu je u 2014. bilo 387 milijuna osoba sa šećernom bolešću. Uz velik broj oboljelih zabrinjava i veliki porast prevalencije koji se bilježi posljednjih desetljeća. Dodatan rizik na pojedince predstavlja i činjenica da je na svjetskoj razini gotovo 50% oboljelih neotkriveno; šećerna bolest tipa 2 otkriva se kasno, u prosjeku 7 godina od početka bolesti kada je razvoj kroničnih komplikacija (kardiovaskularnih bolesti, retinopatije, neuropatije, nefropatije…) bolesti započeo, a nerijetko je već i u uznapredovalom stadiju. U 2014. godini šećerna bolest bila je odgovorna za 4,9 milijuna smrti što znači da je svakih 7 sekundi na svijetu jedna osoba umrla zbog šećerne bolesti.

Prema podacima CroDiab registra u Republici Hrvatskoj 2014. godine bilo je 254.296 odraslih osoba sa šećernom bolesti, 125.506 muškaraca (49,35%) i 128.790 (50,65%) žena. Uz procjene da i do 40% bolesnika nije otkriveno, ukupan broj oboljelih procjenjuje se na preko 400.000. Najčešći oblik bolesti je tip 2 dijabetesa od kojeg boluje 90-92% osoba sa šećernom bolešću, dok je bolesnika sa tipom 1 bolesti 7-8%. Bolesnici kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne dosižu ciljeve liječenja što predstavlja veliki rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Kvaliteta života kod bolesnika sa šećernom bolešću je smanjena, naročito nakon razvoja kroničnih komplikacija bolesti a očekivano trajanje života i do 10 i više godina kraće, ovisno o tipu bolesti, dobi u kojoj je bolest dijagnosticirana, regulaciji i genetskoj predispoziciji pojedinca. Šećerna bolest također se nalazi na 7. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj u 2014. godini, s 2,62% udjela u ukupnoj smrtnosti i s prisutnim trendom porasta posljednjih desetljeća.

Analiza troškova liječenja šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj 2009. godine pokazala je kako ukupan trošak liječenja šećerne bolesti iznosi više od 2,5 milijarde kuna odnosno 11,49% ukupnih troškova HZZO-a, a čak 86% od toga otpada na liječenje komplikacija.