Napadaj panike nije jedna od briga koju svi imamo s vremena na vrijeme. Više je kao brza i moćna bomba tjeskobe koja vas može napasti iz vedra neba.

Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje napad panike definira kao nagli val intenzivnog straha ili nelagode, izazivajući niz neugodnih osjećaja. Napadaji panike mogu biti toliko uznemirujući da neki ljudi te epizode drže u tajnosti. Mogu odgoditi pronalaženje zdravstvene skrbi, bojeći se stigme koja može doći sa psihijatrijskom dijagnozom. Čak i nakon postavljanja dijagnoze, neki ljudi opetovano posjećuju hitnu, vjerujući da imaju srčanu bolest, upućuju istraživanja.

Stvar je u tome da niste u nikakvoj fizičkoj opasnosti, jer je napad panike zapravo više "lažni alarm".

Evo nekih simptoma koji vam mogu pomoći prepoznati da imate napadaj panike.

• Koja je razlika između psihopata i sociopata?

Napadaj panike dolazi brzo

Jedne minute ste dobro, a sljedeće ste u punom stanju panike. Što se događa? Stručnjaci kažu da je to reakcija vašeg tijela koja ga priprema na borbu ili bijeg od opasnosti. Hormoni se oslobađaju, vaše disanje se ubrzava, a šećer u krvi raste.

Neki ljudi takve napadaje dobivaju i preko noći te ih bude iz sna, prema studiji iz 2013. u časopisu Journal of Clinical Sleep Medicine.

Možda nema očitog okidača

Napadaj panike je odgovor vašeg tijela na neku percipiranu prijetnju, iako ona možda nije odmah očita. Moguće je da su instinkti za preživljavanje nekih ljudi pretjerani.

Napadaji panike su, prema mišljenju struke, simptom paničnog poremećaja. No i dalje nije sasvim jasno zašto neki ljudi doživljavaju ove napade, iako se smatra da obiteljska povijest napadaja panike, stresni životni događaji i okolišni čimbenici mogu utjecati na njihovo pojavljivanje.

Napadaji panike često započinju u tinejdžerskoj dobi ili prije 25. godine, ali također mogu pogoditi i djecu i odrasle u 30-ima.

Traje kratko

Napadaj panike često doseže vrhunac nekoliko minuta prije nego što se simptomi počnu povlačiti. Nakon određenog vremena se može dogoditi da shvatite da se ne događa ništa opasno.

Možete misliti da imate srčani udar

Ubrzani rad srca je čest simptom napadaja panike. Možda čak imate i bol ili nelagodu u prsima. To je razlog zašto ljudi koji imaju napade panike često vjeruju da imaju srčani udar. Ali kad dođu u bolnicu, počinju se osjećati bolje jer "opasnost počinje nestajati".

Može vam biti teško doći do daha

Pomanjkanje daha i hiperventilacija su pokazatelji da biste mogli biti u stanju panike. Prekidi disanja su jedan od najuniverzalnijih simptoma napadaja panike.

Mislite da biste se mogli onesvijestiti

Mnogi ljudi navode da tijekom napadaja panike osjećaju vrtoglavicu. Često se boje da će se onesvijestiti. Kada ti osjećaji isplivaju na površinu, osoba obično sjedi s glavom između nogu.

Ono što se događa je da nikada nemaju priliku naučiti da ako premoste taj osjećaj, da će on na kraju nestati. Izuzetno je neuobičajeno da se osoba zapravo onesvijesti u kontekstu napadaja panike.

Mislite da ćete propasti

Ako imate napadaj panike, mogli biste se osjećati kao da gubite kontrolu ili da ćete umrijeti.

U određenim društvenim situacijama, osobe sa socijalno anksioznim poremećajem također mogu doživjeti slične osjećaje, kao što su strah i drhtanje. Međutim, u maloj studiji iz 2016., stručnjaci su ispitivali razlike u napadima panike kod pacijenata koji imaju panični poremećaj i socijalnu anksioznost. Ispostavilo se da su ti grozni osjećaji mnogo češći kod ljudi s paničnim poremećajem nego kod osoba s poremećajem socijalne anksioznosti.

Ruke vam trnu

Napadaji panike mogu uzrokovati osjećaj bockanja ili utrnulost u ekstremitetima. U rijetkim slučajevima možete imati i ozbiljnije simptome, poput pseudonapadaja.

Neki ljudi doslovno padaju na tlo i grče se. Ali ne postoji abnormalno funkcioniranje mozga, nego je epizoda izazvana teškim psihološkim stresom, koji se može dogoditi tijekom napadaja panike.

Imate osjećaj izvantjelesnog iskustva

Možete se osjećati kao da ste odvojeni od sebe ili svoje okoline, kao autsajder u vlastitom iskustvu. To je osjećaj nestvarnosti, kao da ste u snu. Ovaj se simptom često naziva derealizacija.

Znojite se ili imate zimicu

S napadom panike dolazi i val adrenalina koji pospješuje dotok krvi u ekstremitete. Odjednom vam postaje vruće, znojite se i drhtite kako biste ohladili tijelo. Stručnjaci kažu da će pacijenti često iskusiti znojenje čela ili dlanova, iako drugi mogu osjetiti znojenje po cijelom tijelu.

Osjećate se kao da se gušite

Tijekom napadaja panike, vaše tijelo oslobađa hormone stresa. Ljudi će postati napeti, mišići će im se početi stezati, uključujući grlo i područje prsa.

Mogao bi vas boljeti želudac

Ovdje nema iznenađenja. Kada ste tjeskobni, taj osjećaj se često seli i u vaš trbuh. Stres i tjeskoba narušavaju optimalno funkcioniranje probavnog trakta. Mučnina i bol u trbuhu, poput grčeva, su uobičajeni simptomi.

Izbjegavate situacije koje izazivaju slične simptome

Osoba koja se jako, jako boji sljedećeg napadaja panike može učiniti mnogo toga da ih spriječi. Može izbjegavati aktivnosti poput tjelovježbe, koja joj ubrzava otkucaje srca i disanje. Panične osobe se usredotočuju na te osjećaje, što ih čini još tjeskobnijima i što ih u konačnici gura u provaliju napadaja panike.

Ipak, ne razviju svi koji imaju napade panike i panični poremećaj. Da biste dobili dijagnozu paničnog poremećaja, morate imati jedan ili više napadaja panike nakon kojih slijedi najmanje mjesec dana straha povezanog s drugim napadom panike ili djelovanjem na način da se izbjegnu napadi panike.

Nakon napadaja se osjećate iscrpljeno

Ljudi koji imaju napade panike brzo troše resurse koje su njihova tijela izdvojila da se obrane od pretpostavljene opasnosti. Prije ili kasnije, taj nalet energije, potaknut porastom šećera u krvi, će se potrošiti i osjećat će se "iscijeđeno".

Iako su obično zastrašujući, dobra vijest je da je napade panike lako uočiti ako znate na što trebate paziti. Samo zato što doživite napadaj panike ne znači da će se ponoviti. Ako ste zabrinuti zbog budućih događaja, obratite se svom liječniku i osmislite plan kako se nositi s osjećajima koji uzrokuju vašu zabrinutost.

Vezani sadržaj:

• Briga o mentalnom zdravlju: zašto je zdravo ići psihologu i psihoterapeutu?
• Psiholozi otkrivaju jedina tri razloga za nedostatak samopouzdanja
• Ljutiti ste kad ste gladni? Psihologinja objasnila zašto glad izaziva tako snažne emocije