Većina ljudi je čula za placebo efekt, ali relativno malo ih je čulo za nocebo efekt, čak i krugovima medicinskog osoblja. Prvi put je ovaj fenomen, koji je u stvari zli blizanac placebo efekta, dobio ime 1961. godine.

Nocebo efekt je sposobnost negativnog vjerovanja i očekivanja da prouzroči štetu, tj. negativan efekt, u organizmu. Dok se kod placebo efekta postižu pozitivni rezultati tretmanom koji normalno ne bi trebao imati bilo kakav efekt (npr. šećerna pilula), nocebo efektom se kod pacijenta postiže obrnuti rezultat u zdravstvenom pogledu, uslijed očekivanja najgoreg. Ono što očekuje, nažalost, pacijent najčešće i dobije.

Placebo efekt je vrlo moćan i bez obzira jesu li liječnik i pacijent svjesni toga ili ne, on predstavlja značajni dio iscjeljujućeg procesa kako u liječenju metodama drevnih kultura, tako i u modernoj medicini.

Veliki broj medicinskog osoblja je iznenađujuće nezainteresiran za placebo efekt, iako im on ide u korist. Možda je to zato što liječenje ne bi djelovalo dovoljno znanstveno. Lijekovi imaju svoju ulogu, ali razumijevanje kako ljudski um procesira informacije je vrlo bitno. Ako doktori ne žele čuti o placebu, zamislite kako tek razmišljaju o nocebu i ideji da ono što kažu pacijentu može prouzročiti da njihov pacijent postane još bolesniji! Naravno da uvijek ima izuzetaka i sva sreća što raste broj liječnika koji razmišljaju drugačije.

Nema objašnjenja - a ipak djeluje!

Placebo, a posebno nocebo efekt, nisu dovoljno proučavani, jer jednostavno još uvijek nema načina da se znanstveno objasne ti fenomeni, iako ima mnogo znanstveno potvrđenih rezultata obje pojave. Također, farmaceutskih kompanije nisu financijski zainteresirane da se obavljaju ovakve studije, jer se tu ništa ne može patentirati. Postoji još jedan dobar razlog za odbojnost prema provedbi nocebo eksperimenta - činjenica da se veliki broj ljudi osjeća onako kako im je sugerirano da će se osjećati. Pošto se radi o zdravstveno negativnim efektima, moguće je da je i to uzrok nedovoljnog broja znanstvenih istraživanja.

Nocebo efekt može nastati u nekoliko različitih situacija:

• U direktnoj interakciji doktora ili stručnjaka i pacijenta, gdje svaka strana ima svoja očekivanja. Što pacijent više vjeruje doktoru, utjecaj nocebo je veći. Primjerice - kad doktor kaže negativnu prognozu, ponekad čak i "smrtnu presudu" pacijentu, npr.. "Ostaje Vam još 3 mjeseca života", to se uglavnom i ostvari, čak i ako početna dijagnoza nije bila točna!

• Generalno vjerovanje i očekivanje pacijenta van terapeutske situacije.

• Očekivanja i vjerovanja koja su nastala u određenim skupinama.

Pacijenti su podložniji negativnoj sugestiji

Promatranjem raznih znanstvenih istraživanja utjecaja placeba i noceba, pokazalo se da je placebo efekt (vjerovanje da će se nešto pozitivno dogoditi) učinkovit u prosjeku 33% -55%. Sa druge strane, nocebo efekt (vjerovanje da će se nešto negativno dogoditi) se pokazao učinkovit sa zapanjujućih 55% -100%. Ovo znači da smo duplo više podložni negativnoj sugestiji nego pozitivnoj.

Loše prognoze ugrožavaju zdravlje

Reći nekom da su mu dani odbrojani je veoma pogubno, isto kao i obrazovati naciju u smislu da je normalno očekivati da se u određenim godinama očekuje neko oboljenje. Nažalost, takvih članaka ima svakodnevno u našoj štampi, a na još veću žalost, njih podržavaju izjave stručnjaka koji očito nisu svjesni kakvu štetu čine svom narodu, a kakvu uslugu farmaceutskim tvrtkama.

Uvijek se sjećam što je govorio dr. David Pesek, priznati svjetskog autoritet u oblasti emotivnog aspekta iridologiji: kada nam neki liječnik kaže da možemo očekivati neku bolest, jer je to u našoj obitelji, trebamo što prije pobjeći od takvog liječnika i potražiti drugog.

"Nocebo efekt često izaziva fizičke promjene, iako ti efekti nisu uzrokovani nikakvim fizičkim sredstvima", kaze Irving Kirsch, psiholog na sveučilištu Connecticut, koji proučava načine na koji očekivanja djeluju na ljudska iskustva. "Što je uzrok? U mnogim slučajevima na ovo pitanje još uvijek nema odgovora."

Povraćali - od šećerne vodice

• Dobrovoljcima je u jednom eksperimentu rečeno da će im pustiti stuju niskog napona kroz glavu i da to može izazvati glavobolju. Tijekom eksperimenta nije puštena struja, a dvije trećine dobrovoljaca je dobilo glavobolju.

• Skupini pacijenata u bolnici je data šećerna voda za koju su mislili da je sredstvo koje izaziva povraćanje. 80% grupe je povraćalo šećernu vodu.

• Istraživanje s aspirinom i drugim sredstvima koja razrjeđuju krv je provedeno u tri medicinska centra s neočekivanim rezultatima. Na dvije lokacije pacijenti su upozoreni na moguće želučane tegobe koji su često kontraindikacija kod čestog uzimanja aspirina. Na trećoj lokaciji pacijenti nisu dobili takvo upozorenje. Kada su obrađivali rezultate eksperimenta, istraživači su se iznenadili kad su vidjeli da su u dvije grupe koje su bile upozorene na kontraindikacije one bile tri puta učestalije.

Pred kraj je zanimljivo spomenuti rezultate istraživanja u Americi koja su pokazala da od kada je uveden Zakon upozoravanja o štetnosti nikotina na kutiji cigareta (cigarete škode vašem zdravlju, pušenje ubija, pušenje uzrokuje rak pluća...) - povećao se broj smrtnosti pušaća. Vidjeti svakodnevno natpis "pušenje ubija" je vrlo jak program s kojim se jedan pušač svakodnevno susreće.

No dobro, pitanje za kraj: jeste li na svojoj koži ili kod svojih najmilijih osjetili moć nocebo efekta?