Svatko zna da laganje može značiti nevolju. Većina nas je to saznala još u dječjoj dobi. Ali, što ako ste se izvukli? Šanse su, ako ste se izvukli, da ćete pokušati ponovno, a laganje može postati koristan alat u životu. Stvar je u tom što, prije ili kasnije, takvo ponašanja vas lupi po glavi. Ono počinje utjecati na vaše odnose, a to može utjecati na vaše zdravlje.

Veza uma tijela

Naši živčani sustavi su spojeni na naš imunološki sustav tako da ima smisla da mozak i emocije mogu slati poruke koje utječu na zdravlje. Jednostavno, vaše tijelo reagira na način na koji vi mislite. Kada razmišljamo o lijepim stvarima naše tijelo proizvodi endorfin, hormon koji čini da se osjećamo dobro. To također doprinosi jačem, zdravijem imunološkom sustavu. Isto tako, kada smo zabrinuti, anksiozni ili pod stresom općenito, naša tijela proizvode različite vrste hormona poput kortizola i norepinefrina. Kortizol povećava šećer u krvi i potiskuje imunološki sustav. Norepinefrin ubrzava rad srca i povisuje krvni tlak.

Neki liječnici i holistički terapeuti se slažu da će se osoba koja neprekidno laže na kraju suočiti sa anksioznošću, depresijom, fizičkim, pa čak i psihološkim bolestima.

Zašto lažemo?

Psiholozi nam govore da lažemo jer se bojimo posljedica istine. Krivnja je težak teret za one koji žive uz nju, tako da ljudi lažu kako bi izbjegli da izgledaju glupi ili nesposobni, ili da se netko ne naljuti na njih.

Postoje i drugi razlozi zašto ljudi lažu. Ljudi se boje da će biti kažnjeni. Neugodno im je, oni gube status ili ne mogu dobiti ono što žele, a mnogi lažljivci manipuliraju ljudima. Lažljivci misle da štite sebe, ali laganje može biti pogubno za zdravlje i sreću. Prije svega, potrebno je puno više truda da se izrekne laž nego istina.

Da biste bili uvjerljiv lažac, morate živjeti u laži, što znači da morate uvjeriti sebe u laž. To je stresan posao, jer je puno lakše zapamtiti istinu nego detalje laži. Ako vas ispituju o situaciji koja je dovela do laži, morate se držati priče čak i ako vas netko izazove uz dokaz da lažete. Potrebno je glatko prijeći preko svakog izazova uz dobro pamćenje kako bi svaku laž mogli uvjerljivo obraniti. Čak i najuvjerljiviji lašci stalno brinu da će se njihova laž otkriti. To je ona vrsta tjeskobe koja donosi čireve, glavobolje, besane noći i paranoje.

Laganje nije samo antisocijalno ponašanje, lažljivci često postaju nedruštvene osobe. Ako se kreću u krugu ljudi kojima lažu, počinju im smetati ti ljudi. Oni ih čak mogu kriviti njih za svoje probleme. Nije ni čudo da laži mogu uništiti radne odnose, brakove i prijateljstava. Ako ste uhvaćeni u laži, vaš kredibilitet pada u vodu.

Dakle, lažljivci su svud oko nas. Dovoljno se pogledati u ogledalo jer smo svi u nekoj situaciji lagali. Navodimo sedam klasičnih znakova koji otkrivaju lažljivce:

• Ako netko laže, neće vas gledati u oči, barem u određenom dijelu razgovora. Normalno, ljudi uspostavljaju kontakt očima najmanje pola vremena koliko traje razgovor. Jedno upozorenje: postoje neki ljudi koji će bez obzira na laž uspostaviti kontakt očima, samo da bi dokazali da govore istinu.
• Promjena u visini tona glasa, puno mucanja (umm, ah) ili čišćenje grla može značiti da osoba laže.
• Neobičan govor tijela otkriva lažljivca. Ako se osoba premješta s noge na nogu, lamata rukama, podiže ramena, okrene se od vas ili prinosi ruke licu, drugim riječima, ako djeluje nervozno ili joj je neugodno, to bi moglo značiti da laže. Također pripazite na bljedilo ili crvenilo lica i ubrzano treptanje.
• Nešto zvuči sumnjivo. Proturječe izjave koje nisu u skladu sa pričom ili ne zvuče sasvim dobro, su obično dio laži.
• Ponekad, pretjerano obrambeni stav osobe koja odbija odgovoriti na sva pitanja, pa čak i vas optužuju za laganje, otkrivaju lažljivca. To može značiti da nešto skriva.
• Ako netko laže i vi promijenite temu, šanse su velike da će samo nastaviti razgovor na novu temu. Osoba koja govori istinu, međutim, vjerojatno će se zapitati zašto ste promijenili temu i željet će se vratiti na prethodnu temu.
• Osoba koja lažu često će pokušati promijeniti temu koristeći se humorom ili sarkazmom.

Naravno, nitko ne može sa sigurnošću reći govori li netko istinu ili laže. Iako biste trebali vjerovati svojem instinktu, ako niste sigurni najbolje je pokušati prikupiti neke dokaze koji potkrepljuju vaše mišljenje. Umjesto da se oslanjate na specifično ponašanje, hvatanje lažljivca je najlakše ako znate njegovo normalno ponašanje. Kada se ponašanje naglo promijeni, vjerojatno je to trenutak kada izgovara laž.