Otkrivamo što je SPF, koji odabrati i možemo li otvorenu kremu sačuvati i za iduće ljeto

Otkrivamo što je SPF, koji odabrati i možemo li otvorenu kremu sačuvati i za iduće ljeto

Otkrivamo što je SPF, koji odabrati i možemo li otvorenu kremu sačuvati i za iduće ljeto
  • Objavljeno: Nedjelja, 28.07.2019.
  • Broj pregleda: 160
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: 123RF

Kategorija: Zdravlje kože

Već sigurno jako dobro znate koliko štete sunce može nanijeti vašoj ljepoti i zdravlju, kao što dobro znate da uvijek, a pogotovo u sunčanim mjesecima, morate misliti na UV zaštitu. No, znate li što sve zapravo spada pod UV zaštitu, kako da bude što učinkovitija i koliko vas uistinu štiti vaš SPF?

SPF faktor

SPF (sun protection factor - faktor zaštite od sunca) mjera je zaštite od UVB zraka, odnosno ultraljubičastog zračenja, koju vam pruža vaš preparat. UVB zrake uzrokuju lijepu preplanulost, ali i crvenilo i opekline kože te oštećuju DNK naših stanica (da, nažalost, uzročnik su raka kože). Dakle, SPF vam je potreban, a što je veći faktor, to je, naravno, veća zaštita. SPF 50 tako će blokirati oko 98 posto UVB zraka, SPF 30 oko 95 posto, a 15 oko 93 posto zraka - sve dok ga nanosite pravilno i pravodobno.

UVA zrake

UVA zrake su odgovorne za fotostarenje, ali također mogu izazvati rak kože, alergiju na sunce i poremećaje u pigmentaciji pa na proizvodima, uz SPF, obavezno potražite i oznaku da preparat pruža i UVA zaštitu. Europska komisija propisala je da zaštita od UVA zračenja mora iznositi najmanje jednu trećinu zaštite UVB zračenja i u tom slučaju proizvod može nositi oznaku (kružić u kojem piše UVA) koja dokazuje da štiti i od ove vrste zraka.

Koliko često nanositi SPF?

Kada je izložena zraku i svjetlosti, UV zaštita prestaje biti učinkovita prilično brzo, za otprilike 90 minuta do dva sata. Stoga,ako veći dio dana provodite na otvorenom, a posebno u sunčanijem dijelu godine, sjetite se redovito obnavljati sredstvo sa SPF-om.

Razlika kemijskog i mineralnog SPF-a

Mineralna zaštita, odnosno mineralni sastojci (potražite cinkov oksid i titanijev dioksid na deklaraciji proizvoda), stvaraju svojevrsnu fizičku barijeru na koži koja poput zrcala reflektira sunčeve zrake i tako štiti kožu od sunca. Mineralni blokatori UV zraka snažniji su od kemijskih i pružaju dugotrajniju zaštitu, a koža ih dobro podnosi te djeluju odmah nakon nanošenja. No, lako se skidaju i trebaju se nanijeti u debljem sloju (koji često ostavlja vidljiv, bijeli sloj) kako bi obavili svoju funkciju. Kemijski pak rade na drugačijem principu - uzrokuju kemijsku reakciju koja pretvara UV zrake u toplinu koja se zatim otpušta iz kože, čime se deaktivira štetno zračenje. Oni ljepše izgledaju na koži, lakše se nanose i u tanjem sloju, no mogu dovesti do povećanja postojećih mrlja na koži, a i iritiraju kožu više od mineralnih te ne djeluju odmah, već 20 minuta nakon nanošenja.

Koliko proizvoda nanijeti?

Kad govore o količini kreme za lice i vrat, dermatolozi smatraju da je potrebno nanijeti 2 miligrama po četvornom centimetru, u pojednostavljenoj verziji savjetuju jednu čajnu žličicu kako bi se dobro rasporedio proizvod i temeljito prekrila sva osjetljiva površinu glave i vrata, a po jednu običnu žlicu za ruke, jednu za noge te jednu žlicu za torzo.

KAKO I ŠTO BIRATI ZA SVOJU KOŽU: SPF je potreban, a što je veći faktor, to je bolja zaštita. SPF 50 blokirat će oko 98% UVB zraka, SPF 30 oko 95%, a SPF 15 oko 93% zraka. Naravno, ako ga nanosite pravilno i pravodobno.

Rok trajanja kreme za sunčanje

Baš kao i svi kozmetički proizvodi, i SPF ima svoj rok trajanja označen na ambalaži pa ga provjerite. No, kako je riječ o osjetljivom proizvodu koji je najčešće izložen visokim temperaturama, ne biste trebali riskirati.

SPF i tamna koža

Koža se sama pokušava obraniti, a preplanulost je zapravo posljedica prirodne obrambene reakcije kože kojom se stvara melanin, smeđi pigment, koji štiti od ultraljubičastih zraka. No, znamo da to ne znači da koži ne treba još pomoći - izvana kremama, ali i iznutra, prehranom. Otpornost kože može se povećati konzumiranjem voća i povrća koje je bogato antioksidansima, beta-karotenom, likopenom i nezasićenim masnim kiselinama. Što onda jesti u ovim sunčanim mjesecima? Bobičasto voće, lubenica, marelica, grožđe, mrkva, špinat, brokula, rajčice, pogotovo kuhane, jer se kuhanjem povećava sadržaj antioksidansa likopena, pojačat će prirodnu zaštitu vaše kože, baš kao i integralne žitarice te nerafinirana biljna ulja poput onog od noćurka i lana.

Vezani sadržaj:

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Vodič za sigurno izlaganje suncu

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Najnovije

Najčitanije