Alkohol, nedostatak sna i gledanje televizije utječu na unos hrane

U studiji, čiji rezultati su objavljeni  sredinom ove godine u renomiranom časopisu American Journal of Clinical Nutrition, autori su proučavali utjecaj životnih  stilova  i navika na unos hrane.

U današnjem svijetu, pretilost je u stalnom porastu i jedan od vodećih javno zdravstvenih problema 21. stoljeća. Iako se taj negativan trend može djelomično pripisati promjenama u našem okruženju, uključujući i stalno dostupnu energetski bogatu hranu, također je izgledno da neke životne navike mogu utjecati na našu 'slabost' prema hrani.  S obzirom na rastući broj dokaza koji povezuju životne navike , kao što je gledanje  televizije, unos alkohola i manjak sna s povećanom sklonošću prema unosu hrane, autori spomenutog istraživanja su analizirali 23 kontrolirane laboratorijske studije koje su provedene u zdravoj populaciji s ciljem utvrđivanja učinka životnih navika na povećani unos hrane.

Rezultati studije su pokazali da sve tri proučavane navike, a to su gledanje televizije, konzumacija alkohola i  manjak sna, imaju značajan kumulativni efekt na unos hrane, s tim da je utjecaj alkohola najznačajniji, zatim manjak sna i potom gledanje televizije.

Autori ukazuju da te životne navike mogu stimulirati apetit i povećati potrebu za hranom kao nagradom.

Na sreću, dokazi također ukazuju da se promjenom ovih životnih navika može preokrenuti taj trend:

• Nedavno objavljena studija kanadskih znanstvenika, ukazuje da je produljenje spavanja kroz promatrani period od  šest godina povezano sa smanjenjem tjelesne masnoće.
• Nadalje, u drugoj studiji koja je proučavala utjecaj smanjenog gledanja televizije kod djece, autori su pokazali da je kod djece koja su gledala televiziju manje od  jednog sata na dan, došlo do smanjenja tjelesne mase, indeksa tjelesne mase, potkožnog masnog tkiva i tjelesne masnoće.
• Također, studija iz 2011. ukazuje da smanjena konzumacija alkohola u ranoj odrasloj dobi, može pridonijeti smanjenju porasta tjelesne mase i abdominalne debljine u odrasloj dobi.

Ovi rezultati ukazuju na važnost životnih navika i njihovu ulogu na unos hrane i povećanje tjelesne mase, te s druge stane naglašavaju važnost usvajanja zdravih životnih stilova.

Osigurati zdrav, aktivan način života znači osigurati raznovrsnu i uravnoteženu prehranu te redovitu tjelesnu aktivnost. Od iznimne je važnosti unositi sve potrebne hranjive tvari, ali i osigurati ravnotežu.

Pravilna prehrana ne znači  isključivanje određene vrste hrane, pića ili sastojka, već odgovarajući izbor hrane koji uključuje različite namirnice i pića u umjerenim količinama i zadovoljavanje individualnih prehrambenih potreba, bez unošenja većeg broja kalorija nego što nam je potrebno.

Za održavanje težine, važno je uspostaviti ravnotežu između unesenih i potrošenih kalorija kroz odgovarajuću raznoliku i uravnoteženu prehranu u kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću. Isto tako, ako želimo smanjiti tjelesnu težinu trebamo trošiti više kalorija nego što unosimo ili konzumirati manje kalorija, ili oboje. Ovaj koncept uravnoteženog unosa i potrošnje kalorija stručnjaci zovu energijska ravnoteža.