Valerijanu nazivamo biljnim benzodiazepinima, lijekovima koji se masovno koriste za smanjenje napetosti i tjeskobe.

Pravilna hrvatskog naziva odoljen, valerijana je poznatija po latinskom nazivu i jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka na svijetu, a njezinu priču započet ćemo malom anegdotom.

Ako kao kućnog ljubimca imate mačku, kupite li čaj od valerijane, dobro ga sakrijte. Mačke su njome fascinirane. Uzrok toga nije njihova botanička znatiželja, nego kemijski spojevi, derivati valerijanske kiseline, koji imaju feromonsko djelovanje na mačke, pa ih doslovce hipnotiziraju. U stanju su satima njušiti tu biljku i doslovce zapasti u stanje transa. Valerijana vjerojatno nije imala namjeru fascinirati mačke, ali se poklopila biokemijska slučajnost evolucije da biljka stvara feromoske tvari jedne životinjske vrste. Zbog toga su je u narodu prozvali i macina trava.

Valerijana (Valeriana officinalis, Valerianaceae) je samonikla biljka naših kontinentalnih krajeva, koja voli rasti uz putove i na čistinama. Postoji nekoliko podvrsta, koje se razlikuju po broju kromosoma, što diktira i visinu rasta. U fitoterapiji se koriste podanak i korijen.

Odavno su ljudi zamijetili da mirisni korijen ima ljekovita svojstva. Stari tekstovi stoljećima upućuju na iste tegobe zbog kojih se koristi i danas. Valerijana je biljka koja snažno smiruje. Nervoza i stres prate nas oduvijek, samo se kroz vrijeme mijenjala vrsta stresa. Do sada smo spominjali neke smirujuće biljke, poput matičnjaka i pasfilore, no valerijana je bila i ostala sinonim za prirodno sredstvo za smirenje.

Parfemska priča

Većina ljudi najprije zamijeti njezin neobičan, nekima i neugodan miris, koji potječe od eteričnog ulja koje se koristilo u parfumeriji kroz stoljeća. Parfemski pripada grupi biljaka kao što su nard, indijska valerijana i pačuli. Odlika im je snažan, korjenasto-feromonski miris, a koriste se kao fiksativi u parfemima. Oni smiruju prpošne cvjetne note nerolija ili bergamota, s kojima se slažu, i produljuju njihovo djelovanje. Navodno u niskim koncentracijama djeluju i afrodizijački, baš kao i na mačke, no to je možda i samo parfemska legenda. Upravo taj feromonski apsekt činio je valerijanu popularnom u riznicama mirisa, no danas je ta nota pomalo zaboravljena i potisnuta. Biljka koja smiruje, a istodobno je i afrodizijak, nosi skrivenu parfemsku filozofsku poruku da se najljepše možemo zaljubiti u osobu uz koju smo opušteni i u koju imamo povjerenja.

Neobični spojevi za tanke živce

Uz eterično ulje, valerijana sadrži niz zanimljivih spojeva. Najvažnija klasa su neobični spojevi iridoidi, a grupa spojeva u valerijani nazivaju se valepotrijati. Vrlo su osjetljivi i raspadaju se nepravilnim i dugim sušenjem te stajanjem u vlazi. Zbog toga valerijana katkad "ne djeluje", pa uvijek treba upitati profesionalca koji je pravi ljekoviti ekstrakt ili oblik valerijane. Danas na tržištu dominiraju moderni ljekoviti oblici suhih ekstrakata (kapsule, tablete), te katkad i tinkture. Uobičajena dnevna doza odgovara masi od 2-3 g suhog korijena. Za tinkture je to obično doza od 1 do 3 mL.

Naizgled banalna, ali biljka za profesionalce

Valerijanu nazivamo biljnim benzodiazepinima, lijekovima koji se masovno koriste kao anksiolitici koji smanjuju napetost i tjeskobu. Postoji nekoliko teza o mehanizmu djelovanja valerijane i one uključuju nekoliko grupa receptora živčanih stanica, koji su otprije poznati kao ciljevi djelovanja modernih sintetskih lijekova. Komercijalno i marketinški, valerijana je intenzivno eksploatirana, no ostaje pitanje o preciznosti njezine upotrebe.

Valerijana se prije svega koristi kod nervoze i tjeskobe, no nije antidepresiv. Ona je biljka akutne pomoći, koja djeluje brzo, dok je gospina trava tipičan biljni lijek koji se mora dugo uzimati da bi iskazala djelovanje. Najveći kamen spoticanja je doza. Naime, kao i kod svakog lijeka za "živčane" indikacije, pacijenti individualno reagiraju na dozu, te će kod nekih ljudi trebati mala doza, a kod nekog i višestruko veća od klinički preporučene. To naglašava važnost savjetovanja s profesionalcem i praćenje terapije. Pretjera li se u dozi, valerijana pak može izazvati osjećaj tuposti, pospanosti, pa čak i smanjenja krvnog tlaka. Najčešći problem je propisivanje odveć male doze, ali i pretjerivanje, s obzirom na to da nervozna osoba često sama poseže za većim dozama.

Druga najčešća indikacija je nesanica, gdje valerijana ima gotovo kultni status. Djeluje dobro na pacijente koji imaju probleme s nesanicom izazvanom nervozom i tjeskobom i koji inače dobro odgovaraju na terapiju benzodiazepinima. Ipak, treba imati na umu različitost mehanizama i uzroka nesanice, što može ocijeniti samo stručna osoba.

Treća zanimljiva indikacija, povišen krvni tlak, još je jedan primjer potrebe za profesionalnim pristupom. Naime, smanjuje krvni tlak samo ako je izazvan psihogenim uzrocima, a nije djelotvorna kod metabolički ili bubrežno izazvanoga povišenoga krvnog tlaka.

Biljke koje potpomažu djelovanje

Postoji cijeli niz dobro poznatih preparata koji sadrže valerijanu. Njezino djelovanje najčešće se nadopunjuje glogom, hmeljom, matičnjakom, pasiflorom i paprenom metvicom. Takvi preparati obično iskazuju nekoliko mehanizama djelovanja (na probavni i autonomni živčani sustav), pa su i djelotvorni.

Postoji uvijek otvorena debata među profesionalcima - davati preparate koji sadrže samo valerijanu ili one koji sadrže i druge biljne vrste. Na kraju, odgovor mogu dati samo individualni rad i praćenje pacijenata, i ne postoje striktna pravila i smjernice.

Valerijana ne pokazuje mnogo nuspojava, osim blago hipotenzivnog učinka (smanjenje krvnog tlaka), no treba biti obazriv ako se kombinira s drugim lijekovima istog djelovanja: nikad se ne preporučuje istodobno započeti terapiju takvim lijekovima i valerijanom.

Biljne dražeje za nesanicu i smirenje

Novost u našim ljekarnama su Cirkulin Valerijana dražeje za spavanje i smirenje. Uz valerijanu, sadrže hmelj, koji svojim smirujućim učinkom nadopunjava djelovanje valerijane pa san traje dulje, a prekidi sna tijekom noći su rjeđi.

Cirkulin Valerijana dražeje prirodni su proizvod koji pomaže ponovnom uspostavljanju psihičke ravnoteže i zdravog sna, a da pritom ne uzrokuju navikavanje ni nakon duljeg uzimanja. Cjenovno su najpovoljnije biljne dražeje za spavanje ili smirenje - u ljekarni stoje oko 41 kunu. Dostupne su bez liječničkog recepta.

Više o proizvodu saznajte na linku Cirkulin Valerijana dražeje.

OKTAL PHARMA d.o.o.
Utinjska 40, 10020 Zagreb
tel: +385 1 6595 765
fax: +385 1 6595 700
www.oktal-pharma.hr
www.vasezdravlje.com