"Prije četiri i pet godina napravili smo 24-satne dnevnike prehrane učenika preko kojih smo uočili da je prehrana vrlo nekvalitetna, jer se bazira na pekarskim i gotovim proizvodima, puno hrane se konzumira iz školske kantine koju čine pizze, sendviči, kiflice, buhtle, burek. Piju se sokovi, često i energetska pića kao sok dok se vrlo malo konzumira voda, jogurt, voće i povrće", rekla nam je Mirna Trumbetaš, dipl.ing., nutricionist, na radionici kuhanja održanoj u sklopu projekta Pravilna prehrana u adolescenciji kao temelj kvalitetnog života u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica.

Projekt je pokrenut zahvaljujući sredstvima Grada Velike Gorice u suradnji s udrugom HACPN – Hrvatski akademski centar primijenjenog nutricionizma, a cilj mu je edukacija i osvještavanje učenika o pravilnoj, zdravoj prehrani i izboru namirnica, poticanje glavnih struktura škole kako bi se unijele promjene u školskoj kantini te samim time i utjecalo na učenike pri izboru obroka i namirnica.

Kroz predavanja eminentnih stručnjaka, debate, okrugle stolove te radionice kuhanja nastoji se ostvariti poboljšanje prehrambenih navika učenika, smanjenje pretilosti te poticati na bolji izbor namirnica u školskoj kantini, trgovini ili nekom drugom prodajnom mjestu.

Teško se dopire do učenika jer nisu zainteresirani za pravilnu prehranu

"Ideja je da kroz radionice i predavanja prođe što više učenika koji će malo pomalo osvijestiti svoje stavove o pravilnoj prehrani. Teško se dopire do učenika jer još uvijek nisu zainteresirani za pravilnu prehranu čak niti kroz radionice i predavanja", kaže nutricionistica Mirna Trumbetaš koja radi i kao nastavnik savjetnik u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica.

Jelovnik za radionice kuhanja osmišljava kuhar, a ova treća radionica razlikovala se od prijašnjih po tome što su sudjelovali sami učenici, podijeljeni u četiri grupe i samostalno pripremali svaka grupa svoj meni, a uključeni su bili i učenici s teškoćama koji ravnopravno sudjeluju u skladu sa svojim mogućnostima. Prve dvije radionice bile su vezane za mediteransku prehranu koja je sadržavala puno povrća, a menije osmišljava kuhar.

"Mladima je nedostajalo mesa i oblika pripreme koji bi njima bio bliži pa smo treću radionicu nazvali Cheet day, gdje je bilo i prženog i pohanog i slatkog", objasnila je nutricionistica.

Tako su na meniju bili kruh od kukuruznog i pšeničnog brašna, taquitosi od piletine, umak od vrhnja, cheesecake i šumski preljev, pohani sir, krem juha od gljiva, lava cake, muffini, svinjetina u umaku od gljiva, pašteta od slanutka, pire krumpir, piletina u umaku od brusnica, panna cotta sa šumskim voćem, pileći prutići u cornflakesu.

"Kuhar je Goran Marko Beus, glavni kuhar velikogoričkog restorana Mon Ami i veliki entuzijast koji iskreno želi kako kvalitetne prehrambene navike tako i kvalitetan stil života prenijeti na naše učenike. Svoje znanje prenosi strpljivo i nesebično na svakog tko ga želi čuti", dodala je.

Također nutricionistkinja primjećuje da su prve dvije radionice učenici bili osupnuti izborom mediteranske kuhinje i nisu baš prihvatili jela pa su zaključili da je potrebno postupno uvoditi "zdrave obroke".

Prema podacima učenika koji su pristupili prehrambenim anketama u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica koje je provedeno kroz tri godine od 2016. do 2019., oko 22% učenika ne doručkuje, a njih oko 30% doručak pojede na putu do škole, unos voća je 26%, dok je unos povrća u padu 33%, broj obroka tijekom dana se smanjuje tijekom odrastanja tako da u 3. razredu 59% učenika ima manje od tri obroka dnevno te se primjećuje unos praznih kalorija prvenstveno putem pekarskih proizvoda 72% učenika.

Djevojke doručkuju kod kuće, ali ne ručaju kuhano i ne jedu više od tri obroka dnevno

Kod učenica situacija je nešto drugačija. Naime, one uglavnom doručkuju kod kuće, no u zadnjoj godini se primjećuje veliki postotak učenica koje ne ručaju kuhano (58%) te oko (50%) učenica ne jedu više od tri obroka dnevno. Visok je unos praznih kalorija putem pekarskih proizvoda, slatkiša i nepoželjnih oblika termičke obrade poput pohanja, prženja ili brze hrane.

Prosječan dnevni unos mlijeka i mliječnih proizvoda kod mladića iznosi kroz sve tri godine oko 200 mL, što nije u skladu s preporukama koje predlažu 4 serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno (što podrazumijeva četiri šalice od 240 ml). Iz toga se može zaključiti da prosječan srednjoškolac zadovolji manje od četvrtine preporučenog unosa.

Učenici piju veliki postotak gaziranih i negaziranih slatkih pića (46%) te energetska pića koja svakako nisu primjerena njihovoj dobi i vremenu rasta i razvoja kada im treba kvalitetna energija i hranjive tvari.

Još nepovoljnija situacija je kod djevojaka čiji prosječni dnevni unos iznosi oko 120 ml na dan, što ni približno ne zadovoljava potrebe u adolescentskoj dobi. Učenice unose veliki postotak gaziranih i negaziranih slatkih pića (oko 55%) te energetska pića koja svakako nisu primjerena njihovoj dobi i vremenu rasta i razvoja kada im treba kvalitetna energija i hranjive tvari.

Velika većina učenika uopće ne jede jogurte

U obje skupine uočeno je da ne jedu mliječne fermentirane proizvode poput jogurta. Kod mladića je unos 4%, a kod djevojaka je unos oko 2,5%. Već iz prehrambenih anketa je bilo vidljivo da je za ovu populaciju učenika: prehrana većine učenika manjkava na energiji i nutrijentima.

Jedan od razloga bi mogla biti činjenica što učenici u školi i blizini škole, gdje provode većinu vremena, nemaju adekvatno mjesto gdje bi se mogli pravilno hraniti. Svoje obroke uglavnom konzumiraju u školskoj kantini i obližnjim pekarama gdje imaju priliku jesti samo sendviče, pekarske proizvode, pizzu i burek. Svoje slobodno vrijeme provode s vršnjacima, a i tada njihov izbor pada na brzu hranu poput pizze, ćevapa i slično.

"Veliki zaključak bi mogao biti da mladi imaju iskrivljenu sliku o pravilnoj prehrani, imaju lošije izbore hrane i jedino rješenje koje se nameće je stalna edukacija poput ove jer samo na taj način će barem djelomično usvojiti kvalitetne prehrambene navike koje su im potrebne za cijeli život", kaže nutricionistica Mirna Trumbetaš i do kraja ovogodišnjeg projekta najavljuje predavanje nutricionistice Diane Gluhak i Hrvojke Becker te psihologinje Anđele Jelić, dok će zadnju radionicu voditi majstor kuhar Goran Marko Beus.