Rani simptomi multiple skleroze koje se mora znati

Izvor slike: Canva

Multipla skleroza (MS) jedna je od najsloženijih bolesti današnjice. Riječ je o kroničnom upalnom poremećaju središnjeg živčanog sustava koji se javlja najčešće kod mladih odraslih osoba, između 20. i 40. godine života i to dvostruko češće kod žena nego kod muškaraca.

U Hrvatskoj se procjenjuje da boluje oko 7000 osoba, a diljem Europe više od milijun ljudi.

No, ono što MS čini posebno izazovnom nije samo njezina učestalost, već nepredvidivost simptoma. Bolest se može pojaviti iznenada, s jednim gotovo neprimjetnim simptomom – trncem u nozi, zamagljenim vidom ili osjećajem iscrpljenosti – i mjesecima ostati tiha. Upravo ta ”tiha složenost” otežava dijagnostiku i zahtijeva duboko razumijevanje raznolikih manifestacija bolesti.

Što je multipla skleroza?

MS je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav napada mijelin – zaštitni omotač živčanih vlakana u mozgu i kralježničnoj moždini. Oštećenjem mijelina dolazi do usporavanja ili prekida prijenosa živčanih impulsa, što rezultira različitim neurološkim simptomima.

Ako bolest napreduje, mogu se oštetiti i sama živčana vlakna (aksoni), što izaziva trajne funkcionalne poteškoće.

Rani simptomi često ostaju neprepoznati

Simptomi MS-a ovise o tome gdje se u živčanom sustavu nalaze upalne lezije. Zbog toga su raznoliki, a često i zbunjujući. Ipak, postoje neki obrasci koji se češće javljaju.

Umor je najčešći i najuporniji simptom – ne radi se o klasičnoj iscrpljenosti, već o dubokoj, gotovo paralizirajućoj nemoći, koja nije razmjerno povezana s naporom.
Trnci, utrnulost i peckanje u udovima, licu ili trupu česta su prva upozorenja. Neki pacijenti opisuju osjećaj “struje” pri savijanju vrata (Lhermitteov znak).
Problemi s vidom – najčešće upala vidnog živca – uzrokuju bol pri pokretima oka, zamućenje vida ili čak privremeni gubitak vida na jednom oku. Moguća je i dvostruka slika.
Mišićna slabost i osjećaj težine u rukama ili nogama javljaju se zbog usporene komunikacije između mozga i mišića. U ozbiljnijim slučajevima može doći do potpune slabosti dijela tijela.
Nestabilnost i vrtoglavice – poremećaji ravnoteže, nekoordiniran hod, česti padovi i osjećaj ”pijanog“ kretanja često ukazuju na zahvaćenost malog mozga.
Poremećaji mokrenja i stolice – učestalo mokrenje, hitnost, noćno buđenje zbog potrebe za mokrenjem, ali i zatvor ili inkontinencija.
Seksualna disfunkcija, koja uključuje smanjenu osjetljivost, suhoću rodnice, poteškoće s erekcijom, često ostaje prešućena, iako je izrazito važna za kvalitetu života.

Kod mnogih osoba prvi simptomi nestanu spontano – što dodatno otežava prepoznavanje bolesti u ranoj fazi. Taj oblik naziva se klinički izolirani sindrom i može biti uvod u MS, iako ne mora nužno prijeći u trajnu bolest.

Kognitivni i emocionalni simptomi

Kod 40 do 60 posto oboljelih razvijaju se i kognitivne teškoće: problemi s koncentracijom, sporije razmišljanje, teškoće u donošenju odluka. Emocionalna nestabilnost, depresija, anksioznost i osjećaj unutarnje zbunjenosti također su česti, a kod nekih se javljaju i nekontrolirani napadi smijeha ili plača – tzv. pseudobulbarni afekt.

Oblik bolesti diktira tijek simptoma

Najčešći je oblik MS-a relapsno-remitentni – bolest se javlja u epizodama, tzv. relapsima, koje traju danima do tjednima, a potom slijedi oporavak. Kasnije može prijeći u sekundarno progresivni oblik, kod kojeg simptomi postaju sve stalniji. Primarno progresivni MS, rjeđi oblik, karakteriziran je postupnim pogoršanjem bez izraženih relapsa.

Osim ”pravih“ relapsa, postoje i pseudorelapsi – privremena pogoršanja simptoma izazvana povišenom tjelesnom temperaturom, infekcijama ili stresom, bez nove upale u središnjem živčanom sustavu.

Kad nije MS: slične dijagnoze koje mogu zavarati

Zbog šarolike kliničke slike, MS se može zamijeniti nizom drugih stanja:

Poremećaji vratne kralježnice (hernije, artroze) mogu uzrokovati trnce i slabost.
Nedostatak vitamina B12 može izazvati smetnje ravnoteže i pamćenja.
Lyme borelioza, neurovaskulitis, neuromijelitis optika (NMO) i lupus ulaze u tzv. diferencijalnu dijagnozu.
Psihijatrijska stanja poput anksioznosti, osobito kod mladih žena, mogu zamagliti simptome, a MS se može pogrešno protumačiti kao psihosomatski poremećaj.

Zato je važno da neurolog koristi sve dostupne alate: magnetsku rezonanciju, lumbalnu punkciju, evocirane potencijale i krvne pretrage kako bi potvrdio ili isključio MS.

Osobne priče: kada simptomi dobiju lice

Ana (34) iz Splita osjetila je prve simptome 2019. godine: “Zamućenje vida, slabost noge, osjećaj kao da mi tijelo ne pripada. Tri mjeseca sam lutala od jednog specijalista do drugog. Kad sam napokon dobila dijagnozu, osjetila sam olakšanje. Ipak, trebalo mi je još godinu dana da prihvatim da je to dio mene”.

Ivan (41) iz Osijeka imao je simptome koji su izgledali kao napadaji panike. “Vrtoglavice, znojenje, osjećaj da gubim kontrolu. Tri godine me slali psihijatru. A onda sam pao na poslu. MR je pokazao desetak lezija u mozgu. Danas uzimam terapiju, vježbam i trudim se ne dopustiti bolesti da me definira”.

Martina (28) iz Zagreba kaže da je najteže živjeti s onim što drugi ne vide: “Ljudi vide da hodam, da se smijem, da idem na posao. Ali, ne znaju da mi je svakodnevni umor kao da vučem pijesak po tijelu. Ili da mi koncentracija zna ‘pucati’ usred rečenice”.

Njihove priče potvrđuju da MS nije samo medicinska dijagnoza – to je način života s nevidljivim simptomima koje okolina često ne prepoznaje. Ipak, uz pravilnu terapiju, podršku i prilagodbu, moguće je zadržati kontrolu i živjeti ispunjeno.

Hrvatska – povećanje broja oboljelih od 38 posto

Multipla skleroza nije bolest koju možemo vidjeti golim okom, ali itekako se osjeti – u trncima, slabosti, magli uma, u nevidljivom naporu svakodnevnog kretanja kroz život. No zahvaljujući napretku u medicini i sve većoj podršci zajednice, danas je moguće živjeti s MS-om aktivno, informirano i dostojanstveno.

Prepoznavanje simptoma i rana dijagnoza mogu promijeniti tijek bolesti. Danas postoje brojni lijekovi koji mogu značajno usporiti napredovanje bolesti i smanjiti broj relapsa. Najbolji rezultati postižu se kada se liječenje započne u prvim godinama bolesti, dok još nema znatnijeg oštećenja živčanih struktura. Osim lijekova, važnu ulogu imaju fizikalna terapija, psihološka podrška i edukacija pacijenata.

Zato je važno slušati vlastito tijelo i ne zanemarivati ni one znakove koji se na prvi pogled čine bezazlenima. U tom slušanju počinje prava briga o sebi – i mogućnost da život, unatoč dijagnozi, ostane naš.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je od multiple skleroze više od sedam tisuća oboljelih, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećom prevalencijom bolesti. U posljednjih sedam godina bilježi se trend povećanja broja osoba liječenih zbog multiple skleroze pa je zabilježeno povećanje od 38 posto.

Također se zadnjih godina bilježi i trend povećanja broja dolazaka na liječenje u dnevne bolnice, što je u skladu sa suvremenim smjernicama i trendovima liječenja, piše Vedrana Larva za HINA Zdravlje, portal Hrvatske izvještajne novinske agencije posvećen brizi o zdravlju.

Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom, gotovo pet tisuća ljudi ima kao uzrok invaliditeta ovu bolest, a među njima je 72 posto žena.

Vezani sadržaj: