Zdravstveni vremeplov, 17. svibnja: Saul Adler

Na današnji dan 17. svibnja 1895. - prije 130 godina rođen je Saul Adler, znanstvenik i pionir parazitologije, čiji su raznovrsni doprinosi znanosti uključivali borbu protiv malarije i neočekivanu ulogu u povijesti kućnih ljubimaca.

Saul Adler rođen je 1895. godine u Karasubazaru na Krimu (današnji Belogorsk u Rusiji) u židovskoj obitelji. Nakon školovanja i medicinskog obrazovanja u Velikoj Britaniji, pridružio se britanskim medicinskim jedinicama tijekom Prvog svjetskog rata. Nakon rata, posvetio se istraživanju tropskih bolesti, posebice malarije i lišmanijaze, te je svoju karijeru razvijao u Londonu, Africi i naposljetku u Jeruzalemu.

Godine 1924. pridružio se odjelu za parazitologiju na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, gdje je ostao do kraja svoje karijere. U to vrijeme, Palestina pod britanskim mandatom bila je teško pogođena malarijom, bolešću koja je ubijala lokalno stanovništvo i zaustavila mnoge projekte naseljavanja i razvoja.

Adlerov najznačajniji znanstveni doprinos bilo je njegovo opsežno istraživanje malarije i drugih parazitskih bolesti. Zajedno s kolegama, razvio je nove metode za kontrolu populacije komaraca koji prenose malariju, što je pomoglo u dramatičnom smanjenju slučajeva ove bolesti u Palestini.

Njegov inovativan pristup uključivao je isušivanje močvara, uporabu larvicida i uvođenje ribica gambuzija koje su se hranile ličinkama komaraca. Ove metode, zajedno s novim terapijskim pristupima, značajno su smanjile prevalenciju malarije u regiji i postavile temelje za buduće napore u globalnoj borbi protiv ove smrtonosne bolesti.

Osim svojih doprinosa medicinskoj znanosti, Adler je nenamjerno postao ključna figura u domestikaciji jednog od danas najpopularnijih malih kućnih ljubimaca. Godine 1930., tijekom terenskog istraživanja lišmanijaze u Siriji, Adler je ulovio ženku i dva mužjaka sirijskog zlatnog hrčka (Mesocricetus auratus) i donio ih u svoj laboratorij u Jeruzalemu za istraživačke svrhe.

Ovi hrčci su se uspješno razmnožavali u zatočeništvu, a njihovi potomci distribuirani su u istraživačke laboratorije diljem svijeta. Fascinantno je da gotovo svi današnji kućni sirijski zlatni hrčci potječu od ovih originalnih Adlerovih primjeraka. Ova vrsta, koja je u divljini rijetka i ugrožena, postala je jedan od najčešćih kućnih ljubimaca zahvaljujući Adlerovom znanstvenom pothvatu.

Saul Adler nastavio je svoj znanstveni rad sve do svoje smrti 1966. godine, ostavivši za sobom bogato nasljeđe u poljima parazitologije, tropske medicine i javnog zdravstva. Njegov rad na suzbijanju malarije spasio je tisuće života, a njegov nenamjerni doprinos domestikaciji sirijskog zlatnog hrčka pokazuje kako znanstvena znatiželja može imati dalekosežne i nepredvidive posljedice.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 16. svibnja: Prvo kloniranje ljudskih matičnih stanica
• Zdravstveni vremeplov, 15. svibnja: James Lindov eksperiment sa skorbutom
• Zdravstveni vremeplov, 14. svibnja: Kako je Edward Jenner izumio cjepivo