Dismenoreja je pojam koji označava bolne mjesečnice, praćene često sistemnim tegobama kao što su glavobolja, povraćanje i proljev. Mnogi stručnjaci smatraju da su simptomi dismenoreje odraz naših prehrambenih navika, te neriješenih emocionalnih teškoća. Procjenjuje se da oko 60% žena pati od bolnih mjesečnica.

Dismenoreju uzrokuju prenaglašene kontrakcije, odnosno stezanja mišićja maternice. U najvećem broju slučajeva razlog ovih prenaglašenih kontrakcija je funkcijske prirode, odnosno radi se o prirodnom procesu koji se odigrava koncem menstruacijskog ciklusa u maternici, a čiji intenzitet prevazilazi intenzitet uobičajenog. Kontrakcije maternice nastaju preko "spojnih" mjesta u tankom sloju vegetativnih živčanih vlakana koja oblažu maternicu, a stimulirana su hormonskim i psihološkim čimbenicima. Hormonski čimbenici su kemijski prenositelji poruka, zvani prostaglandini, a žene s dismenorejom imaju višak prostaglandina tipa F2alfa koji dovode do snažnih grčeva maternice.

Upravo u liječenju bolnih mjesečnica promjenom načine prehrane možete ostvariti izvanredno poboljšanje tegoba. Osnovni tip prehrane koji se savjetuje kod dismenoreje je prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida, kombinirana s unosom odgovarajućih količina vitamina B6 (100 mg/dan), magnezija (3x100 mg/dan) i vitamina E (3x50 mg/tjedan). Promjene u načinu prehrane mogu smanjiti preveliku proizvodnju prostaglandina i uspostaviti ravnotežu. Zelene namirnice umanjuju probadajuće bolove i upalu. Dobro je jesti hranu od žitarica, mahunarki, zobenog brašna i zelenog povrća kuhanog na pari. Dismenoreja je pojam koji označava bolne mjesečnice, praćene često sistemnim tegobama kao što su glavobolja, povraćanje i proljev. Mnogi stručnjaci smatraju da su simptomi dismenoreje odraz naših prehrambenih navika, te neriješenih emocionalnih teškoća. Procjenjuje se da oko 60% žena pati od bolnih mjesečnica.

Dismenoreju uzrokuju prenaglašene kontrakcije, odnosno stezanja mišićja maternice. U najvećem broju slučajeva razlog ovih prenaglašenih kontrakcija je funkcijske prirode, odnosno radi se o prirodnom procesu koji se odigrava koncem menstruacijskog ciklusa u maternici, a čiji intenzitet prevazilazi intenzitet uobičajenog. Kontrakcije maternice nastaju preko "spojnih" mjesta u tankom sloju vegetativnih živčanih vlakana koja oblažu maternicu, a stimulirana su hormonskim i psihološkim čimbenicima. Hormonski čimbenici su kemijski prenositelji poruka, zvani prostaglandini, a žene s dismenorejom imaju višak prostaglandina tipa F2alfa koji dovode do snažnih grčeva maternice.

Upravo u liječenju bolnih mjesečnica promjenom načine prehrane možete ostvariti izvanredno poboljšanje tegoba. Osnovni tip prehrane koji se savjetuje kod dismenoreje je prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida, kombinirana s unosom odgovarajućih količina vitamina B6 (100 mg/dan), magnezija (3x100 mg/dan) i vitamina E (3x50 mg/tjedan). Promjene u načinu prehrane mogu smanjiti preveliku proizvodnju prostaglandina i uspostaviti ravnotežu. Zelene namirnice umanjuju probadajuće bolove i upalu. Dobro je jesti hranu od žitarica, mahunarki, zobenog brašna i zelenog povrća kuhanog na pari.

Prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida podrazumijeva:

• smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata (keksi, kolači i drugi slatkiši, bijeli šećer, kruh i peciva od bijelog brašna),
• ograničenje ili potpuni prestanak potrošnje mesa i jaja (crveno meso i žumanjac jajeta bogati su izvor arahidonske kiseline, koja je polazna tvar u nastanku prostaglandina F2alfa),
• izbjegavanje izvora transmasnih kiselina/hidrogeniziranog biljnog ulja kao što su margarin i biljna mast (povećavaju proizvodnju prostaglandina F2alfa), kao i
• dopuna prehrane s esencijalnim masnim kiselinama (Omega 3 masne kiseline).

Dubokomorske ribe kao što su losos, tuna ili skuša, jednako kao i laneno ulje bogati su omega 3 masnim kiselinama, zbog čega bi trebalo osigurati i njihovu zastupljenost u prehrani.

Treba izbjegavati oštre začine, prženu i masnu hranu, šećer, sol, alkohol, češnjak i luk. Također treba izbaciti namirnice koje izazivaju alergije. Hrana na koju smo alergični povećava proizvodnju prostaglandina. Mnoge žene su alergične na kvasac, zbog čega pojačanu proizvodnju prostaglandina u njih mogu izazvati pečena hrana, kruh, fina peciva i industrijski voćni sokovi.

Od velike koristi može biti prestanak trošenja mliječnih proizvoda, osobito sladoleda, svježeg sira i jogurta. Točan razlog štetnog djelovanja mliječnih proizvoda na nastanak bolnih mjesečnica nije poznat, pretpostavlja se kako uporaba hormona rasta za goveda, antibiotika ili pesticida u prehrani krava može interferirati s metabolizmom ženskih spolnih hormona u crijevima (utjecaj na crijevnu floru i "enterohepatičku recirkulaciju estrogena"). U prilog ovoj pretpostavci idu i zapažanja kako organski proizvedeno mlijeko ne djeluje štetno na tkivo maternice ili grudi.