Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Dismenoreja i prehrana

Dismenoreja i prehrana

Dismenoreja i prehrana
  • Objavljeno: Utorak, 08.07.2008.
  • Broj pregleda: 1.401
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Dismenoreja je pojam koji označava bolne mjesečnice, praćene često sistemnim tegobama kao što su glavobolja, povraćanje i proljev. Mnogi stručnjaci smatraju da su simptomi dismenoreje odraz naših prehrambenih navika, te neriješenih emocionalnih teškoća. Procjenjuje se da oko 60% žena pati od bolnih mjesečnica.

Dismenoreju uzrokuju prenaglašene kontrakcije, odnosno stezanja mišićja maternice. U najvećem broju slučajeva razlog ovih prenaglašenih kontrakcija je funkcijske prirode, odnosno radi se o prirodnom procesu koji se odigrava koncem menstruacijskog ciklusa u maternici, a čiji intenzitet prevazilazi intenzitet uobičajenog. Kontrakcije maternice nastaju preko "spojnih" mjesta u tankom sloju vegetativnih živčanih vlakana koja oblažu maternicu, a stimulirana su hormonskim i psihološkim čimbenicima. Hormonski čimbenici su kemijski prenositelji poruka, zvani prostaglandini, a žene s dismenorejom imaju višak prostaglandina tipa F2alfa koji dovode do snažnih grčeva maternice.

Upravo u liječenju bolnih mjesečnica promjenom načine prehrane možete ostvariti izvanredno poboljšanje tegoba. Osnovni tip prehrane koji se savjetuje kod dismenoreje je prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida, kombinirana s unosom odgovarajućih količina vitamina B6 (100 mg/dan), magnezija (3x100 mg/dan) i vitamina E (3x50 mg/tjedan). Promjene u načinu prehrane mogu smanjiti preveliku proizvodnju prostaglandina i uspostaviti ravnotežu. Zelene namirnice umanjuju probadajuće bolove i upalu. Dobro je jesti hranu od žitarica, mahunarki, zobenog brašna i zelenog povrća kuhanog na pari. Dismenoreja je pojam koji označava bolne mjesečnice, praćene često sistemnim tegobama kao što su glavobolja, povraćanje i proljev. Mnogi stručnjaci smatraju da su simptomi dismenoreje odraz naših prehrambenih navika, te neriješenih emocionalnih teškoća. Procjenjuje se da oko 60% žena pati od bolnih mjesečnica.

Dismenoreju uzrokuju prenaglašene kontrakcije, odnosno stezanja mišićja maternice. U najvećem broju slučajeva razlog ovih prenaglašenih kontrakcija je funkcijske prirode, odnosno radi se o prirodnom procesu koji se odigrava koncem menstruacijskog ciklusa u maternici, a čiji intenzitet prevazilazi intenzitet uobičajenog. Kontrakcije maternice nastaju preko "spojnih" mjesta u tankom sloju vegetativnih živčanih vlakana koja oblažu maternicu, a stimulirana su hormonskim i psihološkim čimbenicima. Hormonski čimbenici su kemijski prenositelji poruka, zvani prostaglandini, a žene s dismenorejom imaju višak prostaglandina tipa F2alfa koji dovode do snažnih grčeva maternice.

Upravo u liječenju bolnih mjesečnica promjenom načine prehrane možete ostvariti izvanredno poboljšanje tegoba. Osnovni tip prehrane koji se savjetuje kod dismenoreje je prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida, kombinirana s unosom odgovarajućih količina vitamina B6 (100 mg/dan), magnezija (3x100 mg/dan) i vitamina E (3x50 mg/tjedan). Promjene u načinu prehrane mogu smanjiti preveliku proizvodnju prostaglandina i uspostaviti ravnotežu. Zelene namirnice umanjuju probadajuće bolove i upalu. Dobro je jesti hranu od žitarica, mahunarki, zobenog brašna i zelenog povrća kuhanog na pari.

Prehrana koja uravnotežuje metabolizam eikosanoida podrazumijeva:

  • smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata (keksi, kolači i drugi slatkiši, bijeli šećer, kruh i peciva od bijelog brašna),
  • ograničenje ili potpuni prestanak potrošnje mesa i jaja (crveno meso i žumanjac jajeta bogati su izvor arahidonske kiseline, koja je polazna tvar u nastanku prostaglandina F2alfa),
  • izbjegavanje izvora transmasnih kiselina/hidrogeniziranog biljnog ulja kao što su margarin i biljna mast (povećavaju proizvodnju prostaglandina F2alfa), kao i
  • dopuna prehrane s esencijalnim masnim kiselinama (Omega 3 masne kiseline).

Dubokomorske ribe kao što su losos, tuna ili skuša, jednako kao i laneno ulje bogati su omega 3 masnim kiselinama, zbog čega bi trebalo osigurati i njihovu zastupljenost u prehrani.

Treba izbjegavati oštre začine, prženu i masnu hranu, šećer, sol, alkohol, češnjak i luk. Također treba izbaciti namirnice koje izazivaju alergije. Hrana na koju smo alergični povećava proizvodnju prostaglandina. Mnoge žene su alergične na kvasac, zbog čega pojačanu proizvodnju prostaglandina u njih mogu izazvati pečena hrana, kruh, fina peciva i industrijski voćni sokovi.

Od velike koristi može biti prestanak trošenja mliječnih proizvoda, osobito sladoleda, svježeg sira i jogurta. Točan razlog štetnog djelovanja mliječnih proizvoda na nastanak bolnih mjesečnica nije poznat, pretpostavlja se kako uporaba hormona rasta za goveda, antibiotika ili pesticida u prehrani krava može interferirati s metabolizmom ženskih spolnih hormona u crijevima (utjecaj na crijevnu floru i "enterohepatičku recirkulaciju estrogena"). U prilog ovoj pretpostavci idu i zapažanja kako organski proizvedeno mlijeko ne djeluje štetno na tkivo maternice ili grudi.

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Vodič za detoksikaciju

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Komentari

Najnovije

Najčitanije