Menstruacijski ciklus obuhvaća fiziološke promjene u organizmu žene, koje se ponavljaju u pravilnim ritmičkim intervalima, a rezultiraju pojavom menstruacijskog krvarenja (mjesečnica) koncem ciklusa ili nastupanjem trudnoće. U idealnim uvjetima menstruacijski ciklus traje 28 - 3 dana, računajući od 1. dana posljednjeg do 1. dana sljedećeg menstruacijskog krvarenja. Prva polovica ciklusa, folikularna faza, je pod utjecajem razine estrogena i može biti različite duljine. Ovulacija nastupa u prosjeku 14. dana ciklusa, ali se može javiti i ranije i kasnije. Druga polovica ciklusa, lutealna faza je pod utjecajem kako estrogena, tako i progesterona, i prilično je konstantna s 12 - 14 dana.

Fiziološka odstupanja duljine ciklusa počivaju prije svega na varijacijama duljine folikularne faze, a kreću se u rasponu od 24 - 35 dana. Velike su individualne razlike ne samo u duljini ciklusa, nego i u intenzitetu menstruacijskog krvarenja. Ovakove oscilacije su posebice izražene u vrijeme pojave prve menstruacije (menarche), kao i u vrijeme prije pojave zadnje menstruacije (menopauza). Izostanak menstruacije (amenoreja) je prije svega skopčan s nastankom trudnoće, iako postoje i drugi uzroci.

Najznačajnije promjene koje se dešavaju tijekom menstruacijskog ciklusa u organizmu žene su promjene na jajniku koje obuhvaćaju sazrijevanje jajašca (folikulogeneza), pucanje folikula i oslobađanje jajašca (ovulacija), u jajovodu prihvaćanje i transport jajašca, odnosno promjene sluznice maternice (endometrij) u smislu proliferacije i sekrecijske transformacije endometrija. Opisane promjene stoje pod kontrolom finih regulacijskih mehanizama koji uključuju endokrinološku aktivnost hipotalamusa, hipofize i jajnika, odnosno hormona GnRH (Gonadotropin Releasing-Hormon), FSH (folikulostimulirajući hormon), LH (luteinizirajući hormon), estradiol i progesteron. Veoma veliki utjecaj na regulacijske mehanizme posjeduju vanjski utjecaji kao što su stres, raspoloženje, tjelesna težina i osjetilni dojmovi.

Hipotalamus sa svojim dubokim jezgrama predstavlja najviši regulacijski centar, koji uz pomoć neurohormona GnRH regulira funkciju prednjeg režnja hipofize, gdje se stvaraju gonadotropini FSH i LH. Otpuštanje GnRH nije kontinuirano i konstantno, nego je pulzacijskog karaktera, pri čemu utjecaj na amplitudu i učestalost ovog pulsa imaju i drugi neurotransmiteri kao što su dopamin, noradrenalin, acetilkolin, GABA, melatonin, endorfini. Utjecaj stresa na menstruacijski ciklus se objašnjava prekomjernom inhibicijom hipotalamičkog generatora GnRH pulsa koja nastaje djelovanjem ß-endorfina, čije pojačano oslobađanje stimulira CRH (Corticotropin Releasing Hormon) koji se pojačano stvara u stresnim uvjetima.

Na isti način, GnRH izaziva u hipofizi pulzacijsko oslobađanje FSH i LH. Tijekom folikularne faze FSH i LH se oslobađaju svakih 1 - 2 sata, a u lutealnoj fazi svakih 3 - 4 sata, što ukazuje na povratni učinak progesterona na inhibiciju ovog pulsa. Gonadotropini stimuliraju u jajniku rast i sazrijevanje folikula u kojima je smješteno jajašce. Tijekom folikularne faze prije svega je važan FSH, dok je za urednu funkciju žutog tijela koje nastaje iz prsnutog folikula nakon ovulacije odgovoran LH.

Rastući folikul osim što sadrži jajnu stanicu, stvara hormon estradiol, a s luteinizacijom folikularnih stanica nakon ovulacije, započinje produkcija i progesterona. Estradiol i progesteron su izravno odgovorni za cikličke promjene koje se dešavaju u sluznici maternice, a koje služe pripremanju sluznice za prihvaćanje oplođenog jajašca i nastanak posteljice, odnosno trudnoće. Pad razine estradiola i progesterona (prestanak funkcije žutog tijela jajnika) koncem ciklusa u kojem nije došlo do začeća rezultira ljuštenjem sluznice maternice i menstruacijskim krvarenjem.

Alternativne mogućnosti

Ciklička priroda menstruacijskog ciklusa povezuje se s drugim cikličkim (makrokozmičkim) zbivanjima u prirodi kao što su plima i oseka, smjena godišnjih doba, odnosno mjesečev ciklus. Cikličke promjene koje se dešavaju u tijelu žene ne odnose se samo na protok tekućina i biokemijskih tvari, već obuhvaćaju protok i način primanja informacija i shvaćanja vlastite kreativnosti. Sazrijevanje jajašca tijekom prve faze menstruacijskog ciklusa simbolički označuje pripremu za rađanje nekoga drugoga. Porast razine estrogena tijekom ove faze prati pojačana aktivnost lijeve hemisfere (rječitost) i smanjena aktivnost desne hemisfere mozga (vizualno-prostorna sposobnost). Većina žena se u ovoj fazi izvrsno osjeća, oduševljavaju ih nove ideje, pune su energije i poleta.

Ovulacija je vrhunac mentalne i emotivne kreativnosti, za što je vjerojatno odgovoran porast razine FSH i LH. Seksualna želja dosiže vrhunac upravo u ovo vrijeme. Druga faza ciklusa predstavlja doba procjenjivanja i razmišljanja, osvrtanje na ono što je stvoreno, kao i na negativne ili teške aspekte života koji bi se trebali promijeniti ili prilagoditi. Tijekom ove faze žena se okreće više prema unutra, pripremajući se za razvitak nečega što dolazi iz same njene dubine. Neposredno prije menstruacije i za vrijeme menstruacije, slično kao kod tamne faze mjeseca, žena se povlači u sebe, i doima kao da je životna sila za neko vrijeme nestala. Žena je usporenija, i postoji potreba za više odmora. Često postoji želja za pospremanjem - ormara, domova, radnih mjesta, odnosno svojih života. Prirodno biološko čišćenje prati na taj način i psihološko čišćenje. Na taj način holistička medicina prihvaća menstruacijski ciklus dijelom unutarnjeg vodstva.