Tri vrste žutice

Žutica koja se javlja u tijeku prvoga dana života

Ovo je najčešće znak da se radi o abnormalnoj patološkoj žutici koja je uzrokovana fiziološkim problemima nevezanim za hranjenje.

Tijekom lječenja patološke žutice dojenje se može i treba nastaviti, osim u slučaju kada se radi o galaktozemiji.

Galaktozemija se javlja vrlo rijetko. To je naslijedni metabolički poremećaj zbog kojega dijete ne može metabolizirati laktozu (mliječni sećer). Tada treba prekinuti s dojenjem.

Žutica koja počinje od drugog do petog dana života

To je normalna, fiziološka žutica i zahvaća više od pola novorođenčadi. Dojena djeca imaju više razine bilirubina od nedojene. Kako je indirektni bilirubin topiv u masti, ne može se rastopiti u krvi ili urinu. Da bi se eliminirao iz tijela, mora se vezati u krvi za proteine topljive u vodi i preraditi u jetri. Jetra ga pretvara u formu koja je topiva u vodi (direktni bilirubin), koja se može dovesti u crijeva i stolicu i tako izbaciti iz tijela.

Fiziološka žutica je uvjetovana trima faktorima:

• povećana produkcija bilirubina
• ograničena sposobnost jetre novorođenčadi da barata velikim količinama bilirubina
• povećana mogućnost crijeva da ga apsorbira

Jetri treba tjedan-dva da sazrije dovoljno kako bi se mogla nositi s bilirubinom iz krvi.

Fiziološka žutica nije bolest već neopasno stanje sve dok razina bilirubina ne bude previsoka.

Visoka razina bilirubina moze učiniti bebu pospanom i zato će je trebati buditi i stimulirati da doji češće. Za većinu novorođenčadi je preporučeno da se hrane 8-12 puta ali za djecu koja imaju žuticu se preporuča 10-12 puta u tijeku 24h.

Slabija do umjerena žutica ne mora utjecati na dojenje i rijesit će se bez ikakvog tretmana.

Fiziološka žutica se češće javlja kod Kineza, Japanaca, Koreanaca, Indijanaca i Južnoamerikanaca.

Posebna rizična skupina su djeca rođena blizu termina (35-38 tjedana) jer možda nisu u stanju efektivno sisati. Važno je da se težina ove djece provjeri dan, dva nakon otpusta iz bolnice kako bi se vidjelo da li dijete prima dovoljno mlijeka.

Istraživanja pokazuju da je razina bilirubina treći ili četvrti dan života direktno vezana za broj efektivnih podoja u tijeku dana. Kolostrum je prirodni laksativ i uz njegovu se pomoć bilirubin izbacuje iz tijela stolicama. Ako dijete ne doji dovoljno često prvih dana, neće se očistiti od mekonija dovoljno brzo pa će se bilirubin iz mekonija reapsorbirati u krvotok.

Žutica nakon petoga dana života

Ovo se još naziva žuticom majčinoga mlijeka. Češća je no što se nekada mislilo. Trećina dojene novorođenčadi do 2 ili 3. tjedna zivota ima vidljive simptome zutice, trećini se ne vide simptomi. Djeca na adaptiranome mlijeku imaju nivo bilirubina isti kao i odrasli već nakon drugog - trećeg tjedna života.

Uzroci produžene žutice su rezultat tri faktora:

• sastojka u majčinome mlijeku koji povećava apsorpciju bilirubina od strane crijeva
• individualne varijacije u sposobnosti djeteta da procesira bilirubin
• nedovoljan broj hranjenja u ranim danima

Može biti potrebno i tri mjeseca dok se razina bilirubina spusti do razine koju imaju odrasli.

Ako dijete raste kako treba i majčina prozivodnja mlijeka je dovoljna, liječnik će sigurno htjeti napraviti testove kako bi isključio patološku žuticu.