Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Umor i odmor

Umor i odmor

Umor i odmor
  • Objavljeno: Utorak, 07.12.2010.
  • Broj pregleda: 968
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Opća bezvoljnost, klonulost, malodušnost i slični simptomi kojima si ljudi često dijagnosticiraju tešku depresiju, mogu biti samo posljedicom umora. Umor smanjuje motivaciju za posao, čini posao teškim i dosadnim, negativno utječe na koncentraciju, otežava shvaćanje, uništava kreativnost, smanjuje kritičnost, povećava razdražljivost. Umornom čovjeku (kojem se inače može skakati po glavi) dovoljno je pokazati prst pa da ti ga odgrize. A uz 30o C, u hladu, i ruku do lakta.

Svakako, nimalo bezazleno. Umor ne treba potcjenjivati, nego ga treba liječiti. Odmorom. Boljeg lijeka nema, no da bi njegovo djelovanje bilo što učinkovitije, propisati si treba pravu vrstu i dozu. Ona, kao i kod svakog drugog lijeka, ovisi o godinama i kilogramima, ali najvažniji je - način obolijevanja. Opće se pravilo može svesti na samo jednu riječ: promjena.

Ako se ikako može, treba promijeniti okolinu, otputovati bilo kamo, čak i po cijenu eventualnog putomrcvarenja. Razliku, glede osjećaja odmorenosti, zna svatko tko je probao i varijantu mrcvarenje i varijantu ostanak u mjestu stalnog boravka.

Onaj tko rano ustaje, jedva čeka odmor da bi se dobro naspavao tj. da bi duže spavao. Kad se za to napokon pruži prilika - cijeli dan se, nakon duga spavanja, mrzovoljno vuče kao prebijen.

Naš je organizam, naime, naviknut na uobičajeni ritam, a naš je (naučeni!) stav taj koji ga interpretira kao npr. (pre)rano ustajanje. Sjetimo se samo male djece koja se bude usred noći i već su spremna na akciju - na užas roditelja koji su pospani čim vide koliko je sati. Spavajmo, dakle, osluškujući kucanje svog organizma, a ne sata.

Zatim, onaj tko npr. na svom radnom mjestu neumoljivo okružen ljudima (u trgovini, iza šaltera, u zdravstvu, školstvu i sl., dakle ondje gdje se nema mnogo mogućnosti za bijeg kad ti je svega dosta), bolje će se odmoriti na mjestu bez puno vreve i gužve, baveći se sobom i najužom (tj. neizbježivom) okolinom. S druge strane, onaj tko je cijele godine zatvoren u nekom uredu, treba si barem na odmoru priuštiti malo više dinamike nego što je nudi jutarnja kava s kolegama.

Onaj čiji je uobičajen posao tjelesno zahtjevan, odmarat će se više ili manje pasivno - spavati, izležavati se, baviti se lakšim aktivnostima i rekreacijom. Nasuprot tomu, onaj tko se umorio intelektualnim radom, ali i onaj tko ima probleme koji ga duže muče, može svoj odmor započeti velikim pospremanjem, farbanjem drvenarije ili maljanjem.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi:

Zapisi iz tri ženska kuta

Komentari

Najnovije

Najčitanije