Kako se bojila navode na omotu namirnice?

Bojila za namirnice često imaju vrlo duge i složene kemij­ske nazive pa ih na omotima nije potrebno navoditi cijele. Zakon propisuje da se na prednjoj strani omota čitljivo napisano moraju nalaziti riječi „obojeno" ili ,,s umjetnim bojilom" u neposrednoj blizini deklaracije dotične namir­nice (primjerice „bomboni od maline - s bojilom"). Toč­nija se oznaka nalazi na kraju popisa sastojaka.

Na tom se mjestu navode E-brojevi ili, premda mnogo rjeđe, kemijski nazivi.

Potrošač se tako s pomoću odgovarajuće tablice aditiva može pobliže informirati o svojstvima dodanih bojila.

Bojila koja nemaju poznate nuspojave

Mnoga bojila koja su danas dopuštena za bojenje namirni­ca ubrajaju se u skupinu vitamina - provitamina (tvari koje nisu vitamini, ali ih tijelo može preraditi u vitamine), kao što su prirodni sastojci poput klorofila (zelena boja listo­va), karotena (kojim je, primjerice, obojena mrkva) i bojila cikle. Ona su bez ikakve sumnje posve neškodljiva za zdra­vlje i smiju se, poput beta-karotena (provitamin A) i ribo­flavina (vitamin B2), dodavati namirnicama (primjerice bombonima), a da se ne moraju označiti na deklaraciji proizvoda. Samo kad se dodatkom tih bojila potrošača na­vodi na pomisao da je namirnica bolja nego što doista jest primjerice da se u tjestenini nalazi više jaja ili kod mar­melada više voća - takva se bojila također moraju navesti na deklaraciji. To znači da, recimo, tjestenina s dodatkom vitamina B mora na omotu imati oznaku "obojeno".