U posljednje vrijeme heljda je postala proizvod o kojem se sve više priča. Razlog zbog kojeg je heljda tako popularna je svakako njezin nutricionistički sastav, ali i činjenica da ju mogu konzumirati osobe koje su intolerantne na gluten.

Heljda porijeklo

Heljda je zapravo drevna namirnica porijeklom iz srednje i istočne Azije, ali je tek posljednjih desetak godina postala popularna. Najviše se uzgaja u Rusiji, Kazahstanu, Kini te istočnoj i srednjoj Europi.

Postoje dvije vrste heljde: obična heljda (Fagopyrum esculentum) i tartarna heljda (Fagopyrum tartaricum) i obje se koriste za kuhanje.

Heljda – pseudožitarica

Heljda pripada skupini namirnica koje se obično nazivaju pseudožitarice ili lažne žitarice. Pseudožitarice su sjemenke koje se konzumiraju i pripremaju kao klasične žitarice, ali po sastavu nisu iste. Ostale poznate pseudožitarice, osim heljde, su kvinoja i amarant, sirak i tef.

Iako se po nazivu i skupini svrstava u istu skupinu kao i pšenica, glavna razlika između heljde i pšenice je to što heljda ne sadrži biljni protein gluten pa osobe koje su intolerantne na gluten najčešće kao zamjenu za obično brašno koriste upravo heljdino brašno.

Heljda sastav

Heljda je popularna kao zdrava hrana zbog visokog udjela proteina i bioflavonoida. Heljda sadrži minerale, poput željeza, mangana, magnezija i joda te vitamine B1 i B2, a za razliku od drugih žitarica, sadrži veliku količinu antioksidansa.

Osim toga, heljda u svom sastavu ima preko 80% škroba, a ostatak čine bjelančevine, vlakna, proteini i masti.

Heljda zdravstvene prednosti

Heljda pomaže u kontroli šećera u krvi pa ju zbog toga neki stručnjaci smatraju pogodnim za osobe koje pate od dijabetesa tipa 2. Iako se većinom sastoji od škroba, zbog vlakana koji se nalaze u sastavu heljde, ona je dobra i za rad crijeva i probavni sustav.

Isto tako, otkriveno je da heljda poboljšava lipide u krvi pa se smatra faktorom za smanjenje rizika od srčanih bolesti.

Heljda kuhanje

Heljda se sve češće koristi u kuhinji, a zapravo je vrlo jednostavna za pripremanje. Heljda kuhanjem omekša, ali ostaje u istom obliku. Recepti s heljdom postaju sve popularniji u zadnje vrijeme pa se ona često prerađuje u brašno, kašu ili se od nje radi tjestenina. Kaša, odnosno heljda skuhana u vodi, koriste se na isti način kao i riža, a glavni je sastojak mnogih tradicionalnih europskih i azijskih jela.

Heljdino brašno je dosta cijenjeno i može se pronaći u specijaliziranim trgovinama, a komercijalna tjestenina od heljde uglavnom sadrži malu količinu heljde pa se preporučuje da ju radije napravite sami.