Jeste li znali da površina crijeva može iznositi do 400 metara kvadratnih te da unutar probavnog trakta postoji oko 500 različitih vrsta mikroorganizama.

Veliki je to broj mikroorganizama koji žive u ravnoteži, natječući se za mjesto vezanja na sluznici i hranu.

Iako je crijevna flora tijekom života relativno konstantna, mnogo toga na nju utječe.

Sastavni dio crijevne flore su svakako i probiotici - prirodni zaštitnici imunološkog sustava i sluznica,"dobre" bakterije.

Manje je poznato da su probiotičke kulture vrlo osjetljive te da njihov broj može lako biti narušen. Ono što utječe na njihov broj je u prvom redu bolest,uzimanje antibiotika i lijekova,stres te hrana i piće koje unosite.Adekvatnom prehranom pomaže se rast dobrih bakterija, a automatski se smanjuje mogućnost za prekomjerni rast mogućih patogena.

Prehrana koja osobito utječe na rast dobrih bakterija, jest ona bogata vlaknima-prebioticima, a to su u prvom redu žitarice, kruh od cjelovitog pšeničnog ili raženog žita, heljda, palenta, zobene pahuljice, integralna tjestenina, integralna riža i mekinje.

Također je vrlo važno i povrće. I to: mahune, bob, šparoge, brokula, kupus, kelj, mrkva, cvjetača, luk, špinat, blitva, rajčica, krumpir, celer, zelena paprika, tikvice, krastavci, patlidžani, poriluk, kiseli kupus, kisela repa, grah, grašak, cikorija i artičoka.

Ništa manje važno nije niti voće, ali treba biti zastupljeno u manjoj mjeri u odnosu na povrće: jabuka, kruška, dunja, naranča, mandarina, grejp, breskva, nektarina, banana, suhe šljive, maline, jagode, te orašasti plodovi: bademi, orasi, sjemenke sezama, suncokreta, kikirikija i lješnjaci u manjoj mjeri.

Probiotici u kombinaciji sa prebioticima-vlaknima čine sinbiotik koji je višestruko koristan za domaćina. Sinbiotik objedinjava probiotik i prebiotik kako bi se postigla veća sinergijska moć, veća od zbroja njihovih pojedinačnih učinaka.

Probiotici aktiviraju imunološke stanice na sluznici crijeva te djeluju antiinfektivno i protuupalno.

Studije su pokazale visoku učinkovitost kod upalnih bolesti crijeva, želuca, recidivirajućih infekcija urogenitalnog sustava, alergija, proljeva, nadutosti i ostalih probavnih tegoba.

Prebiotici direktno utječu na regulaciju pH vrijednosti u probavnom traktu stvarajući tako uvjete koji ne odgovaraju patogenim mikroorganizmima,vežu vodu olakšavajući defekaciju, a njihovom fermentacijom stvaraju se kratkolančane masne kiseline koje služe kao hrana kolonocitima-stanicama debelog crijeva.

Ništa manje bitni nisu ni produkti koje sintetiziraju probiotici, a to su vitamini B skupine i prirodni antibiotik širokog spektra-bakteriocin.

Dobre bakterije pridonose povećanju tolerancije na laktozu i boljoj apsorpciji kalcija i magnezija te drugih nutrijenata.

Uzimanjem dodataka prehrani u obliku probiotika svakako pojačavate imunost i doprinosite zdravlju probavnog i urogenitalnog trakta.

Količina probiotičkih bakterija u starosti se smanjuje, prirodno nestaje, pa ju je potrebno nadomještati. Izuzev specifičnih primjera kao što je transplantacija organa, probiotici su nešto što se svakome može preporučiti s obzirom na današnji tempo i stil života.

Uzimajući suplementaciju u obliku probiotika ne unosite u organizam ništa što u njemu nije prirodno prisutno i zato oni predstavljaju najprirodniji dodatak prehrani.

Uzmemo li u obzir da kroz probavni sustav godišnje u prosjeku prođe, odnosno probavi se, 1 tona hrane i tekućine postaje jasno koliko je važno imati uravnoteženu crijevnu floru i zašto ju još nazivaju i zaboravljenim organom.