U razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca obilježavamo Mjesec borbe protiv ovisnosti. Ove godine naglasak stavljamo na promicanje nepijenja alkohola kao rizičnog čimbenika za razvoj ovisnosti o alkoholu, ali i ozbiljnog rizičnog čimbenika za razvoj različitih tjelesnih bolesti.

Prekomjerno pijenje alkohola u jednoj prigodi ili tijekom vremena može ozbiljno narušiti zdravlje, povezuje se s više od 200 bolesti i stanja, te od štetnog djelovanja alkohola nije zapravo pošteđen niti jedan organ. Primjerice, Europski kodeks protiv raka (https://cancer-code-europe.iarc.fr/) u 12 točaka donosi važne poruke o tome što pojedinac može učiniti da smanji mogućnost pojave brojnih vrsta raka. Jedna od točaka odnosi se upravo na konzumaciju alkohola:

Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.

Pijenje alkohola je ukorijenjeno u našu kulturu i često je nezaobilazni dio proslava i društvenih okupljanja u kojima predstavlja simbol slavlja, a odrasli nerijetko imaju ambivalentni stav prema pijenju mladih, šaljući nejasne poruke odnosno smatrajući pijenje alkohola u neku ruku prihvatljivim ponašanjem i dijelom odrastanja.

Koliko je pijenje alkohola prisutno među odraslom populacijom u Hrvatskoj pokazuju i istraživanja. Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu (SEAS) provedeno 2015. godine u sklopu Zajedničke akcije za smanjenje štete povezane s alkoholom na europskoj razini (JA RARHA) pokazalo je sljedeće podatke o raširenosti pijenja alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci na odrasloj populaciji u Hrvatskoj (18 do 64 godine):

• U Republici Hrvatskoj je 78.1 % ispitanika izjavilo da je pilo alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci.
• Značajno više muškaraca od žena izjavljuje da pije alkohol. S dobi se smanjuje postotak onih koji su pili u posljednjih 12 mjeseci.
• Najmanje je onih koji piju žestoka pića. Na godišnjoj razini konzumacije spadamo u zemlje u kojima dominira pivo (kao i Austrija, Mađarska, Poljska, Estonija).
• U usporedbi s prosjekom zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, u manjoj se mjeri upuštamo u rizično epizodično ekscesivno pijenje (u jednoj prigodi u posljednjih 12 mjeseci pijenje 60 g čistog alkohola kod muškaraca ili 40 g čistog alkohola kod žene) i to najviše muškarci mlađe dobi.
• Kao razlog pijenja 38,3 % ispitanika navodi da pijenje čini zabave i proslave boljima, 26,4 % da je zabavno, 25,2 % da im se sviđa taj osjećaj, 17,7 % to što je dio zdrave prehrane, a 14,4 % to što je zdravo.
• Prema postotku onih koji izjavljuju da piju zbog nošenja s problemima i radi zdravlja smo iznad prosjeka zemalja sudionica u istraživanju.
• U Hrvatskoj je pet puta vjerojatnije da će muškarci imati problema s alkoholom, dok žene u Hrvatskoj iskazuju znatno manje problema s alkoholom u odnosu na prosjek zemalja koje su bile uključene u istraživanje.

Dio ispitanika podržava strože mjere i politiku kontrole (oko 40 %) kad je u pitanju javna politika prema alkoholu (odnosi se na kontrolu mjesta i vremena prodaje alkoholnih pića, određivanje visoke cijene alkoholnih pića, zabranu oglašavanja, preuzimanje odgovornosti javne vlasti i državnih tijela, eng. public authorities), ali kod otprilike jednako toliko ispitanika zastupljeni su ‘laissez faire’ stavovi (odnosi se, primjerice, na podržavanje isključivo osobne odgovornosti za posljedice uzrokovane pijenjem alkoholnih pića te npr. roditeljske odgovornosti za pijenje djece i određivanje dobne granice prodaje i usluživanja alkoholnih pića maloljetnicima).

Kad je u pitanju pijenje alkohola kod mladih, vrijedni se podatci u Hrvatskoj dobivaju redovitim međunarodnim istraživanjem navika mladih i odrednicama koje utječu na njihovo ponašanje – European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, (ESPAD, Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima), koje se od 1995. godine provodi svake četiri godine. Rezultati istraživanja iz 2015. godine pokazuju da je alkohol barem jednom u životu pilo 92 % učenika u Hrvatskoj, a u 30 dana od dana ispitivanja ih je pilo 55 %, dok je 16 % učenika tijekom tih 30 dana iskusilo pijanstvo. U Hrvatskoj 87 % učenika navodi da im je alkohol lako ili vrlo lako dostupan. Pema prevalenciji pijenja pet i više pića u jednoj prigodi (spomenuto ekscesivno epizodično pijenje) tijekom 30 dana se Hrvatska nalazi na petom mjestu (47 %) među europskim državama koje su sudjelovale u istraživanju. Mladići to čine češće u odnosu na djevojke (51 % mladići, 42 % djevojke).

Ovi podaci nam potvrđuju važnost osvještavanja javnozdravstvenog problema pijenja mladih i od strane javnosti i stručnjaka kao i potrebu da se mjerama javne politike zaštite djeca i mladi.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje mjere usmjerene na podizanje cijena alkoholnim pićima, smanjivanje dostupnosti i ograničavanje reklamiranja alkoholnih pića kao najefikasnije mjere. Važno je i osvještavanje zabluda vezano za korist pijenja alkohola. Zdravstvene poruke, posebno od stručnjaka, u vezi pijenja alkohola trebaju uključivati informacije o rizicima za različite razine konzumacije alkohola koje su utemeljene na dokazima i razjasniti zablude o vjerojatnosti pozitivnih ili negativnih zdravstvenih učinaka uzrokovanih alkoholom.