Muči vas zimska depresija? Psihologinja otkriva kako se napokon izvući iz začaranog kruga

Muči vas zimska depresija? Psihologinja otkriva kako se napokon izvući iz začaranog kruga

Muči vas zimska depresija? Psihologinja otkriva kako se napokon izvući iz začaranog kruga
  • Objavljeno: Četvrtak, 09.12.2021.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: 123RF

Kategorija: Psihologija

Kratki i mračni zimski dani, duge i hladne zimske noći te manjak druženja zbog pandemije koja još uvijek traje, razlog su zašto mnogi ljudi u ovo doba godine osjećaju povremeni manjak energije i loše raspoloženje. Kako bismo se pobliže upoznali s ovom temom razgovarali smo s Marinom Milković, psihologinjom i članicom Zagrebačkog psihološkog društva, koja nam je otkrila što je zapravo zimska depresija, kako je prepoznati i što možemo učiniti kako bismo se osjećali bolje tijekom takvih epizoda.

''Zimska depresija je popularni naziv za ono što je u literaturi poznato kao sezonski afektivni poremećaj. Treba naglasiti da sezonski afektivni poremećaj u dijagnostičkim priručnicima nije zasebna dijagnoza, već se ovaj problem mentalnog zdravlja spominje kao jedan od oblika depresivnog poremećaja, konkretno kao sezonski obrazac javljanja depresivnih epizoda u određeno vrijeme u godini, najčešće u jesen i zimu'', govori naša sugovornica i dodaje da se simptomi ne javljaju u drugim dijelovima godine. Ističe da naše raspoloženje i razina energije variraju, a mračna i hladna zima mogu tome dodatno doprinijeti, stoga je zimski blues sasvim normalna pojava.

''Kod problema mentalnog zdravlja općenito ne možemo baš izdvojiti jedan jasan uzrok. U ovom slučaju, kao i kod ostalih depresivnih smetnji, obično se radi o spletu rizičnih okolinskih faktora, poput stresnih životnih događaja, iskustava i okolnosti te genetskih i fizioloških čimbenika'', govori psihologinja te dodaje da sezonskom afektivnom poremećaju doprinose specifična obilježja zimskih mjeseci, prvenstveno manjak dnevnog svjetla i sve što ide uz to - manje druženja, manje aktivnosti na otvorenom, hladnoća i slično.

Simptomi zimske depresije: Previše spavanja i porast tjelesne težine

''Simptomi su isti kao kod depresivne epizode, jedina je razlika sezonski karakter problema pri čemu treba istaknuti da se takva depresivna razdoblja u jesenskim i zimskim mjesecima trebaju javiti barem dvije godine za redom, uz izostanak simptoma u ostatku godine, kako bismo mogli govoriti o depresiji sa sezonskim obrascem'', objašnjava psihologinja te navodi da su kod ovog problema posebno karakteristični manjak energije, prekomjerno spavanje, prekomjerno jedenje, porast tjelesne težine i žudnja za ugljikohidratima.

Važan kriterij, dodaje psihologinja, prema kojem možemo zaključiti da ono što nam se događa odskače od uobičajenih varijacija je trajanje, na primjer kada takve promjene traju dulje od dva tjedna, kao i način na koji to utječe na naše svakodnevno funkcioniranje, odnosno na posao, međuljudske odnose i druge aktivnosti. Naša sugovornica navodi i činjenicu da se sezonske depresivne smetnje javljaju kod mlađih osoba, žena, kao i kod osoba koje žive na mjestima više geografske širine, dakle mjestima gdje je u zimsko vrijeme dan kraći.

Na pitanje kako je aktualna pandemija utjecala na pojavu zimske depresije kod ljudi, psihologinja objašnjava da još nisu dostupni konkretni podaci, jer je tek započela druga pandemijska zima.

''U praksi možemo primijetiti da neizvjesnost pandemije, manjak socijalnih kontakata, stalne promjene i manja dostupnost aktivnosti koje nas inače vesele, doprinose češćim anksioznim i depresivnim smetnjama i većoj potrebi za psihološkim savjetovanjem i psihoterapijom'', dodaje psihologinja.

'Ništa nema smisla' i slične misli nam dodatno otežavaju

Psihologinja objašnjava kako zbog manjka energije i volje, tijekom razdoblja zimske depresije, ljudi potpuno odustaju od ugodnih aktivnosti što vodi u začarani krug još lošijeg raspoloženja i još manje energije.

''Neki od načina na koje si sami možemo pomoći je prvo svijest o tome da su nam razdoblja jeseni i zime teška te da tada posebno trebamo brinuti o sebi. Važno je planirati male korake i ipak napraviti neku malu stvar za koju znamo da nas inače veseli, čak i kad nam se ne da'', govori psihologinja, a kao primjere navodi da to može biti kratka šetnja, kava/čaj s prijateljicom, gledanje omiljene serije, kuhanje obroka kojeg volimo, slušanje drage pjesme...

''Korisno je i uzeti u obzir da su naše misli, emocije, tjelesne senzacije i ponašanje povezani. Kada je naše raspoloženje sniženo i nemamo energije, naše misli nam dodatno otežavaju situaciju'', objašnjava psihologinja i upozorava da je važno prepoznati kako su misli poput ''nikad mi se ništa ne da'', ''nikome nije stalo do mene'', ''ništa nema smisla'' iskrivljene, generalizirane i nimalo nam ne pomažu. Dodaje da to ne znači da se trebamo prisiljavati da mislimo pozitivno, već trebamo zauzeti kritički stav prema takvim mislima i podsjetiti se da to kako se sada osjećamo neće trajati vječno.

''Podrška je u ovakvim razdobljima jako važna, stoga je korisno razgovarati s bliskom osobom i ne dopustiti da nas samokritične misli spriječe u tome'', objašnjava i dodaje da je važno imati na umu da ne moramo sve sami te da je uredu potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.

Možemo li spriječiti zimsku depresiju?

Ako govorimo o sezonskim depresivnim epizodama, objašnjava psihologinja, svakako se radi o nečemu na čemu možemo raditi i spriječiti da se takve epizode, koje će značajno ometati naše funkcioniranje, više ne javljaju.

''Nekome će u tome pomoći psihoterapija, nekome farmakoterapija, nekome oboje. Određenu razinu zimskog bluesa teško možemo izbjeći jer smo bića na koja okolinski utječu čimbenici, kao što je promjena godišnjeg doba, manjak sunca i manjak aktivnosti povezanih s time'' ističe naša sugovornica i zaključuje da u takvim razdobljima trebamo biti posebno nježni prema sebi, njegovati alate koji nam pomažu da prezimimo i obratiti pažnju na one stvari koje su nam drage i lijepe.

Vezani sadržaj:

Najnovije

Najčitanije