Meteoropatija označava poteškoće koje se javljaju uslijed vremenskih promjena, kao što su promjene temperature, vlažnosti zraka i atmosferskog tlaka. Često se pojam meteoropat koristi za meteorološki osjetljivu osobu, no postoji jasna razlika između ta dva stanja. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije na svojim stranicama navodi da su meteorološki osjetljive osobe pojedinci koji imaju zdravstvene probleme ili pogoršanje kroničnih bolesti povezanih s lošim vremenskim uvjetima i vremenskim promjenama, dok su kod meteoropata simptomi i poteškoće izraženiji.

Simptomi meteoropatije obično se javljaju 24 do 48 sati prije promjene vremena, odnosno tijekom razdoblja pada barometarskog tlaka, traju dan ili dva i prolaze ili se povuku kada se organizam prilagodi novim vremenskim uvjetima. Ljudske krvne žile sadrže baroreceptore, posebnu vrstu živčanih završetaka koji reagiraju na promjene barometarskog tlaka i šalju signale mozgu da je zbog tih promjena potrebno prilagoditi krvni tlak.

Tko je sklon meteoropatiji?

Iako se kod bilo koga mogu pojaviti tegobe vezane uz promjenu vremena, meteoropatija najčešće pogađa one osobe koje imaju bilo kakve prirođene ili stečene bolesti. Obično su to problemi s krvožilnim sustavom, uključujući one koji nastaju zbog stresa i neaktivnog načina života. U skupine koje su također osjetljive na vremenske promjene ubrajaju se:

• ljudi koji imaju respiratorne bolesti i astmatičari
• osobe s aterosklerozom
• osobe s bolovima u zglobovima ili prijelomima kostiju
• osobe s poremećajima živčanog sustava

Takvi ljudi imaju oslabljen organizam, što znači da tijelo troši više energije na prilagodbu. Kao rezultat toga kod njih se prije ili uslijed naglih vremenskih promjena javljaju fizički i psihički problemi. Prema pretpostavkama, oko 35% svjetske populacije osjeća tegobe kod vremenskih promjena.

• Muči li vas glavobolja tijekom naglih vremenskih promjena?

Simptomi meteoropatije

1. Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma meteoropatije, a obično se javlja prije ili na dan nagle promjene vremena. Bol je najčešće lokalizirana u stražnjem dijelu glave ili u sljepoočnicama i može biti popraćena vrtoglavicom i mučninom.
2. Pospanost, slabost i vrtoglavica najčešće se javljaju prije kiše, jer se u to vrijeme smanjuje barometarski tlak i razina kisika u zraku, uslijed čega organizam pokušava uštedjeti energiju. Tijelo se lako može prilagoditi tim vremenskim promjenama, stoga ovi simptomi obično brzo prolaze.
3. Arterijska hipertenzija je raširena među starijim osobama ili osobama s kroničnim bolestima kardiovaskularnog sustava tijekom anticiklone, odnosno, kada se barometarski tlak povećava i mijenja krvni tlak. Posebno velike promjene krvnog tlaka se javljaju kada je anticiklona popraćena zahlađenjem. Također, povećana vlažnost u kombinaciji s jakim udarima vjetra može uzrokovati hipotermiju tijela. Kao rezultat toga dolazi do sužavanja žila u području lica i udova, što može dovesti do povećanja krvnog tlaka.
4. Bolovi u zglobovima, kostima, mišićima i tijelu često se javljaju s porastom barometarskog tlaka kod ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili bilo kakve prethodne ozljede. Fluktuacije barometarskog tlaka uzrokuju promjene tlaka u sinovijalnoj tekućini koja ispunjava zglobove te iritaciju živčanih završetaka tkiva hrskavice i receptora. Sve to stvara bol, peckanje i nelagodu u zglobovima.

• Saznajte kako nagle vremenske promjene štete srcu

Kako spriječiti simptome meteoropatije?

Prevencija tegoba povezanih s vremenskim promjenama ne uključuje ublažavanje simptoma kada one nastupe, već svakodnevno provođenje koraka koji se odnose na vođenje zdravog načina života. Stručnjaci već godinama preporučuju univerzalne savjete koji uključuju:

1. Svakodnevno radite vježbe fleksibilnosti i istezanja. Takve vježbe će održati vaše krvne žile i mišiće u formi te osigurati bolju cirkulaciju krvi kroz tijelo.
2. Spavajte najmanje 7-8 sati jer je kvalitetan san ključ zdravog mozga.
3. Pijte dovoljne količine vode svaki dan. Voda je neophodna za normalno funkcioniranje cijelog organizma. Pokušajte piti ne više od 1-2 šalice kave dnevno i smanjite konzumaciju bilo kakvog alkohola.
4. Hranite se zdravo i raznovrsno. Obratite pažnju na sastav hrane koju svakodnevno jedete, pokušajte jesti hranu bogatu vitaminima, mineralima i vlaknima te ograničite konzumaciju namirnica bogatih šećerom, nezdravim mastima i konzervansima.
5. Riješite se nezdravih navika. Vaše tijelo je podložno negativnim utjecajima zagađenja i svakodnevnog stresa, što mu dodatno troši energiju. Kada tome dodate poroke poput pušenja, pojenja alkohola i druge loše navike, organizam će se teže prilagođavati vremenskim promjenama.

Vezani sadržaj:

• Pročitajte koje su zdravstvene prednosti kiše
• Isprobajte ove savjete ako želite piti više vode
• Patite od migrena? Možda je problem u tome što jedete