Nije nepoznanica da je vježbanje najbolji način za zdrav i aktivan život. Međutim, kod fizički aktivnih osoba ozljede su česta pojava. Mogu obuhvatiti sve dijelove tijela, od kostiju i mišića, do tetiva, ligamenata i drugih tjelesnih struktura. Sportska ozljeda može biti akutna (iznenadna) ili kronična (nastaje postupno).

Tko sve može dobiti sportsku ozljedu?

Sportske ozljede često mogu dobiti osobe koje nisu u formi, odnosno ne vježbaju redovito, a mogu ih uzrokovati i brojni drugi čimbenici, a najčešći su:

• Nedovoljno zagrijavanje mišića prije početka fizičke aktivnosti
• Neodgovarajuća sportska ili zaštitna oprema
• Sportovi koji uključuju borbe
• Sportovi koji uključuju skakanje, trčanje, okretanja ili brze promjene smjera
• Fizička aktivnost neprilagođena sposobnostima organizma/ prekomjerno naprezanje

Koji su najčešće zahvaćeni dijelovi tijela?

Iako je prilikom bavljenja fizičkom aktivnošću moguće ozljeđivanje bilo kojeg dijela tijela, najčešće stradaju gležnjevi, koljena, ahilova tetiva, lakat rame i glava.

Koje su najčešće sportske ozljede?

• Uganuća
• Tenditis
• Puknuće hrskavice
• Dislokacija
• Uganuća

Koji su simptomi sportske ozljede?

Znakovi i simptomi sportske ozljede ovise o vrsti ozljede.Relativno ih je lako prepoznati, a najznačajniji simptom je iznenadna bol zahvaćenog dijela tijela. Simptomi mogu biti i:

• Oticanje
• Nastanak podljeva (modrice)
• Osjećaj topline
• Osjetljivost na dodir
• Ograničena pokretljivost zahvaćenog dijela tijela
• Deformacija
• Ukočenost

Kako liječiti sportske ozljede?

Ozljede koje nisu ozbiljne i ne zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć mogu se tretirati lako i bez stručne pomoći, a uključuju mirovanje i samostalno olakšanje boli. Ipak, postoje učinkovite medicinske metode za ozbiljnije ozljede:

• Imobilizacija
• Injekcije za smanjenje otekline i boli
• Protuupalni lijekovi na recept
• Operacija za ispravljanje prijeloma ili popravak puknuća ligamenta, tetiva ili hrskavice
• Fizikalna terapija

Uz fizikalnu terapiju, postoji i niz lijekova koji primjenom na ozlijeđeno mjesto smanjuju bolnost i upalu. Takvi pripravci mogu biti u obliku flastera koji se apliciraju lokalno i koji održavaju stabilnu i adekvatnu koncentraciju lijeka, dok ćemo nekada dati lijek na usta ili intramuskularno.

Kako si pomoći pri sportskoj ozljedi?

Ako se ozlijedite tijekom tjelesne aktivnosti, odmah prestanite s igrom ili vježbanjem. Možete prouzročiti više štete ako nastavite.

Manje ozljede, poput blažih istegnuća i uganuća, tretiraju se prema RICE protokolu tijekom dva do tri dana od nastanka sportske ozljede.

• Mirovanje: odmarati se i izbjegavati fizičku aktivnost (pogotovo dijela tijela koji je ozlijeđen) kako bi se izbjegla bilo kakva sila na ozlijeđeni dio tijela
• Led: Stavite led ili hladne obloge na ozlijeđeno područje kako biste smanjili bol i oticanje (15 do 20 minuta svaka četiri sata)
• Kompresija: Omotajte ozlijeđeno područje zavojem kako biste smanjili oticanje. Dobro učvrstite, ali ne prejako da ne bi došlo do kompromitiranja cirkulacije krvi
• Elevacija: ozlijeđeni dio tijela potrebno je držati u uzdignutom položaju (iznad razine srca) da bi se olakšala venska i limfna drenaža i smanjilo oticanje

Također, tretiranje manjih tegoba moguće je i lokalnim pripravcima - postavljanje samoljepljivih traka ili primjena ljekovitih flastera kao što je Itami ljekoviti flaster može biti od koristi. Preporučljivo je neko vrijeme provoditi protekciju ozlijeđenog dijela tijela te poticati okolna neozlijeđena tkiva da pruže podršku i rasterećenje.

Kako se počnete osjećati bolje, polako se vratite sportu i drugim aktivnostima. Provjerite možete li pomicati područje bez pojave boli ili ukočenosti. To će vam pomoći da se više ne ozlijedite ili da se ozljeda pogorša.

Kako smanjiti rizik od sportskih ozljeda?

Postoji mnogo načina na koje možete spriječiti sportske ozljede. Za početak odaberite sport koji je u skladu s vašim mogućnostima. Potrebno je slušati svoje tijelo i odmoriti kada je potrebno. Zaustavite svaku aktivnost koja vam se ne čini ispravnom. Ako ste novi u sportu, započnite s lakšom aktivnosti. Krenite s hodanjem pa postepeno nadograđujte do trčanja.

Nemojte se baviti istim sportom ili istim aktivnostima tijekom cijele godine i mijenjajte rutinu. Vašem tijelu potrebna je kombinacija kardiovaskularnih (aerobnih) vježbi, treninga snage s utezima ili otporom i fleksibilnosti.

Pijte puno vode prije, tijekom i nakon bilo koje vježbe. Istegnite se prije i poslije svakog treninga. Nosite odgovarajuću obuću i zaštitnu opremu i provjerite jesu li uvijek u dobrom stanju.