Usko je vezan uz loš kolesterol, a ne liječi li se može dovesti čak i do iznenadne smrti
Niski HDL kolesterol, visoki trigliceridi i krvni tlak te inzulinska rezistencija povećavaju rizik od kardiovaskularne smrti. Uz fizičku aktivnost i prestanak pušenja, pomoći će i hipolipemička mediteranska dijeta.
Ako uz povišenu razinu triglicerida i sniženu razinu HDL kolesterola (dobrog) imate i nakupljeno masno tkivo u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), povišen krvni tlak i neki oblik inzulinske rezistencije, patite od metaboličkog sindroma (poznatog i kao sindrom X), što dodatno povećava rizik od kardiovaskularne smrti.
Metabolički sindrom najčešće je uzrokovan lošim životnim navikama kao što su nepravilna i neredovita prehrana, fizička neaktivnost, nedostatak sna i izloženost stresu.
Što uzrokuje visok kolesterol
Pretjeran unos rafiniranih ugljikohidrata, zasićenih masnoća i trans-nezasićenih masnih kiselina tijekom duljeg perioda može uzrokovati povišenu razinu kolesterola, triglicerida i inzulina. Nakon obroka zdrav organizam metaboličkim procesima razgrađuje ugljikohidrate do glukoze. Prisutnost glukoze potiče gušteraču na izlučivanje hormona inzulina, odgovornog za transport glukoze iz krvi do stanica, gdje se razgrađuje ili skladišti. Ako je energetski unos te unos "loših" masti i ugljikohidrata godinama povišen, stanice postaju neosjetljive na inzulin i razgrađuje se relativno mala količina glukoze, a visoka razina glukoze ostaje u krvi.
S dugoročno povišenom razinom glukoze u krvi rezistencija na inzulin evoluira u dijabetes.
Koje navike mijenjati
Prva mjera u liječenju metaboličkog sindroma je smanjenje i održavanje tjelesne mase, tjelesna aktivnost te hipolipemička mediteranska dijeta.
Mediteransku prehranu karakterizira visok unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina, osobito iz maslina i maslinova ulja, dnevna konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda, tjedna konzumacija ribe, mesa peradi, orašastih plodova i mahunarki, relativno nizak unos crvenog mesa te umjerena dnevna konzumacija crnog vina, uglavnom uz obroke.
Ovakav tip prehrane dokazano pruža značajno antioksidativno i protuupalno djelovanje koje može pomoći u borbi protiv bolesti koje karakteriziraju kronične upale, poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.
Mediteranska prehrana ima blagotvorno djelovanje i na pojedinačne komponente metaboličkog sindroma - opseg struka (prosječno manji za 0,43 cm), razina HDL kolesterola i triglicerida (porast HDL kolesterola za 1,17 mg/dl, trigliceridi niži za 6,14 mg/dl), krvnog tlaka (sistolički niži za 2,35, a dijastolički za 1,58 mm/Hg) te glukoze (3,89 mg/dl).
Vezani sadržaj:
- Ova namirnica može spriječiti moždani udar, visoki kolesterol i krvni tlak
- Znanstvenici tvrde: sir je zdrav za srce!
Najnovije
Najčitanije
-
Recept dana
Salata od mahuna, rajčice i kozica
30 min12345 -
Recept tjedna
Juneći gulaš s krumpirom
1 h12345 -
Recept mjeseca
Tjestenina s brokulom
30 min12345