Zdravstveni vremeplov, 25. lipnja: Plesna kuga iz – zagonetna epidemija nesvjesnog plesa

Danas se prisjećamo se jednog od najneobičnijih i najmanje shvaćenih događaja u povijesti medicine i kolektivne psihologije, tzv. plesne kuge iz 1518. godine. Tijekom ljeta te godine, u Strasbourgu (tada unutar Svetog Rimskog Carstva, danas Francuska), stotine ljudi počele su nekontrolirano plesati danima – bez vidljivog uzroka i, po svemu sudeći, protiv vlastite volje.

Žena po imenu Frau Troffea navodno je prva počela plesati na ulici bez prestanka. Ubrzo su joj se pridružili deseci, a potom i stotine drugih.

Početkom srpnja 1518., grupa ljudi počela je nekontrolirano plesati na javnim prostorima grada, iscrpljujući se do krajnjih granica. Neki su padali od iscrpljenosti, neki su navodno i preminuli od srčanih udara ili iscrpljenosti. Vlasti su isprva vjerovale da će se stanje poboljšati ako se ljudima omogući da "isplešu" svoje tegobe, pa su angažirali glazbenike i osigurali plesne prostore, što je paradoksalno, dodatno pogoršalo situaciju.

Epidemija je započela krajem lipnja 1518. godine, dosegla vrhunac u srpnju i trajala otprilike dva mjeseca, prije nego što je iznenada prestala jednako tajanstveno kako je i počela.

Plesna kuga i slični povijesni slučajevi (zabilježeni u raznim dijelovima Europe između 14. i 17. stoljeća) predstavljaju rijetku, ali važnu pojavu u povijesti medicine – kombinaciju psihološkog, društvenog i kulturnog odgovora na kolektivnu traumu. Mnogi povjesničari danas vjeruju da je riječ o masovnoj psihogenoj bolesti, potaknutoj stresom, gladi, bolestima i religijskim uvjerenjima.

S vremenom su plesne manije iščeznule, no znanstvena tumačenja su se razvijala, od vjerovanja u demonsku opsjednutost i božanske kazne do modernih teorija koje obuhvaćaju ergotizam (trovanje raženom gljivicom), neurološke poremećaje, pa sve do psihosocijalnih fenomena. Iako se slični slučajevi više nisu pojavljivali u tom obujmu, plesna kuga ostaje predmet interesa u području psihijatrije, neurologije i povijesti kolektivnih ponašanja.

Plesna kuga iz 1518. nije samo bizarna epizoda iz srednjovjekovne povijesti, već i snažan podsjetnik na to koliko ljudska psiha može biti podložna društvenim stresovima i nevidljivim silama kolektivnog straha. Unatoč stoljećima medicinskog napretka, ovaj fenomen i dalje ostaje dijelom zagonetke – na granici između povijesti, znanosti i ljudske prirode.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 24. lipnja: Friedrich Loeffler – otac virologije i pionir u potrazi za "nevidljivim" virusima
• Zdravstveni vremeplov, 23. lipnja: Alan Turing – začetnik umjetne inteligencije i junak kriptografije
• Zdravstveni vremeplov, 22. lipnja: Povijest maskare – od ugljene prašine do silikonskih četkica