Zdravstveni vremeplov, 30. travnja: Eugen Bleuler – Čovjek koji je dao ime shizofreniji

Na današnji dan 28. travnja 1857. godine u švicarskom selu Zollikon rođen je Eugen Bleuler, psihijatar čije će razumijevanje mentalnih bolesti promijeniti tijek psihijatrije i uvesti pojmove koje koristimo i danas.

Bleuler je odrastao u vrijeme kada je psihijatrija bila u ranom stadiju razvoja. Mentalne bolesti često su smatrane neizlječivima, a tretman je bio uglavnom ograničen na institucionalizaciju. No, Bleuler je imao drugačiju viziju. Nakon što je postao direktor Burghölzli bolnice, sveučilišne psihijatrijske klinike u Zürichu, uveo je humaniji pristup liječenju, potičući osoblje da razvije dublje razumijevanje pacijenata.

Njegov najznačajniji doprinos medicini dogodio se 1908. godine kada je uveo pojam "shizofrenija" (od grčkih riječi za "rascijepljeni um"), zamjenjujući prethodni termin "dementia praecox" koji je koristio Emil Kraepelin. Bleuler je smatrao da prethodni naziv pogrešno implicira neizbježno mentalno propadanje, dok je on prepoznao da mnogi pacijenti mogu pokazivati poboljšanje.

Bleulerovo razumijevanje shizofrenije bilo je revolucionarno. Umjesto fokusiranja samo na vanjske simptome, on je naglasio osnovno "rascjepljenje" psihičkih funkcija. Identificirao je primarne simptome bolesti, poznate kao "četiri A": poremećaj asocijacija (nelogično razmišljanje), poremećaj afekta (neprimjerene emocionalne reakcije), ambivalencija (istovremeno postojanje kontradiktornih osjećaja) i autizam (povlačenje u vlastiti unutarnji svijet).

Za razliku od mnogih svojih suvremenika, Bleuler je vjerovao da pacijenti sa shizofrenijom zadržavaju dijelove svoje osobnosti i da njihova bolest nije jednostavno "ludilo". Ovaj humaniji pogled na mentalne bolesti otvorio je vrata za terapeutski optimizam i postavio temelje za moderniji pristup psihijatrijskom liječenju.

Bleuler je također uveo pojam "ambivalencije" u psihologiju, opisujući istovremeno postojanje suprotnih osjećaja prema istoj osobi, ideji ili objektu. Njegovom zaslugom, ovaj termin postao je široko korišten pojam u svakodnevnom jeziku.

Iako je bio suvremeník Sigmunda Freuda i mentor Carlu Jungu, Bleuler je zadržao svoj jedinstveni pristup. Bio je otvoren prema psihoanalitičkim teorijama, ali je uvijek naglašavao važnost bioloških faktora u mentalnim bolestima, anticipirajući moderne neuroznanstvene pristupe psihijatriji.

Humanost je bila u srcu Bleulerovog pristupa. Pod njegovim vodstvom, Burghölzli bolnica postala je poznata po svom naprednom tretmanu pacijenata, s manje ograničenja i većim naglaskom na terapeutski odnos između liječnika i pacijenta.

Danas, više od stoljeća nakon što je Bleuler preimenovao ovu složenu mentalnu bolest, njegova terminologija i osnovni koncepti i dalje oblikuju naše razumijevanje shizofrenije. Od naziva bolesti do ključnih simptoma, Bleulerovo nasljeđe živi u svakoj psihijatrijskoj ordinaciji i udžbeniku.

Vezani sadržaj:

• Zdravstveni vremeplov, 29. travnja: Prva institucija za istraživanje raka – Priča o Roswell Park centru
• Zdravstveni vremeplov, 28. travnja: Johannes Peter Müller i njegov doprinos fiziologiji
• Zdravstveni vremeplov, 27. travnja: Od staklenih leća do mikrosvijeta – Evolucija mikroskopa