Klinička slika bruceloze

Inkubacija varira, i u prosjeku traje 5 - 21 dan, može postojati i period latencije od 6 - 9 mjeseci. Klinička slika je karakterizirana izraženim općim simptomima u početku. Bolest može početi naglo s vrućicom i tresavicom tako da se ne razlikuje od mnogih drugih infektivnih bolesti.

U drugom slučaju bolest počinje postupno neodređenim znakovima, kao što su umor, depresija, glavobolja, boli u udovima i sl. Gotovo je konstantan znak kod bruceloze velika slabost koja se pojavljuje već i kod najmanjeg fizičkog napora ili čak i kod ustajanja iz kreveta. Temperatura se postupno povećava, a prethodi joj osjećaj tresavice i groznice, rano se javlja simptom profuznog noćnog znojenja. Istodobno se javlja glavobolja, boli u mišićima i drugim dijelovima tijela.

Za brucelozu su karakteristične boli u zglobovima s otokom, boli u mišićima i neuralgije. Od gastrointestinalnih simptoma često su prisutni gubitak teka i opstipacija, rjeđe proljevi. Kod polovice bolesnika se već na početku nalaze otok limfnih čvorova, te povećanje slezene i jetre. Nakon nekoliko dana simptomi postaju izraženiji, a temperatura viša.

Temperaturna krivulja može pokazivati karakterističan valoviti tijek s febrilnim fazama koje traju 20 - 30 dana uz kraće periode bez vrućice. U većini slučajeva temperatura varira s dnevnim kolebanjima od jutarnjih 36,5°C do 40°C navečer. Uz porast temperature se i stanje bolesnika pogoršava. Noću bolesnika muči nesanica, a pred jutro se uz obilno znojenje temperatura smanjuje. Bolesnik gubi na težini zbog anoreksije, a zbog afekcije živčanog sustava postoji grubi tremor jezika i prstiju, razdražljivost i depresija.
U krvnoj slici se nalazi nizak broj leukocita s povećanjem broja limfocita, a sedimentacija je samo umjereno ubrzana. Ova prikazana akutna faza bolesti se može protezati tjednima odnosno mjesecima, a u najtežim slučajevima i godinama mogu biti prisutni samo opći simptomi bez simptoma lokalizacije infekta.
U drugoj fazi infekta se bolest manifestira simptomima jednog organa ili organskog sustava na kojemu se obično nalaze kronične promjene. U rjeđim slučajevima mogu biti zahvaćeni više organa ili organskih sustava. Najčešće su pogođeni limfni sustav, jetra, koštana srž i urogenitalni sustav, rjeđe su to dišni, lokomotorni, kardiovaskularni, živčani sustav, oko i koža.

Povećanje slezene je najčešći simptom u kasnijem stadiju bruceloze, također su povećani i limfni čvorovi. Jetra je rjeđe povećana, a uzrok povećanja su upalne promjene jetre (fibrozni hepatitis) koje mogu napredovati sve do ciroze. Poremećaji funkcije koštane srži se očituju laganom anemijom, smanjenjem broja leukocita (leukopenijom) i relativnim povećenjem broja limfocita (limfocitozom). U ovoj fazi bolesti se mogu javiti upala testisa, promjene bubrega u smislu nefroze, upale pluća i poplućnice uzrokovane brucelama. Javljaju se upalne promjene u mišićima, zglobovima (gnojni artritis - gležanj, koljeno, kuk, kralježnica), kostima i perifernim živcima tako da se jako često javljaju boli u udovima kao prominentan simptom kod bruceloze. Mogu se javiti i upalne promjene na srcu te promjene središnjeg živčanog sustava od meningitisa do radikulitisa.

Osim ovih akutnih i kroničnih kliničkih slika, može bruceloza proći kao jedno gripozno stanje s kratkotrajnom temperaturom i laganim općim simptomima. U drugim pak slučajevima može teći perakutno s jako naznačenim septičko-toksičkim simptomima, difuznim hepatitisom, endokarditisom, pa može završiti i smrtno.
Tijek bolesti je u većini slučajeva subakutno-kroničan, a samo u malom broju slučajeva može bruceloza ostati aktivna godinama.