Ljeto nam budi ugodne slike i emocije, no za svakog tko se nosi s određenom zdravstvenom smetnjom, pa tako i alergičarima, ljeto može nositi i puno izazova.

Što i kako jesti? Što ponijeti na plažu ili izlet u prirodu? Kako bismo izbjegli puno striktnih preporuka i savjeta, koje se nikako ne uklapaju u sliku opuštenog ljeta koje svi priželjkujemo, predlažem vam mali izazov koji će vas ujedno usmjeriti prema zdravijoj i zabavnijoj allergy friendly prehrani. Odvažite se!

1. Ne preskačite doručak

Nakon prospavane noći tijelo je dehidrirano zbog čega smo ujutro često žedni. Potrebno je nadoknaditi tekućinu potrošenu noćnim znojenjem. Čaša mlake vode idealna je za početak dana. Odvažite se na promjenu i umjesto kave na prazan želudac započnite dan čašom vode.

Kad ste nadomjestili izgubljenu tekućinu bacite se na pripremu doručka, jer ne kaže se bez razloga da je doručak najvažniji obrok u danu. Ljeto je idealno za razne voćne salate i smoothieje, kašice bez laktoze od cjelovitih bezglutenskih žitarica. Ako rano ujutro jurite na posao ili ste odlučili dan provesti na plaži ili nekom izletu odličan izbor za doručak je praktičan overnight oats ili chia puding koji možete ponijeti sa sobom.

2. Nabavite sokovnik ili blender

Ljeto je pravo vrijeme da nabavite blender i započnete s pripremom smoothieja, raznih namaza, gustih juha,biljnih mlijeka i slično. Oduševit će vas razne guste juhe koje možete konzumirati ohlađene tijekom vrućih ljetnih dana, a za desert se možete počastiti domaćim sladoledom bez laktoze na bazi smrznutih banana.

Za izradu kašastih sokova, tj. smoothieja potreban vam je što jači blender kako bi se celulozne stanice i vlakna razbili na što manje komadiće i time olakšali probavljanje. Preporučljivo je koristiti blendere koji imaju barem 1200-1500 W.

Cijeđeni sokovi se, za razliku od smoothieja, rade u sokovniku na malom broju okretaja, po principu hladnog prešanja, čime se iz stanica voća i povrća istiskuje sok sa svim hranjivim tvarima koje plod posjeduje. S obzirom na to da se jako brzo razgrađuje i apsorbira u krv, osjećaj sitosti traje kraće nego kod kašastih sokova koji se zbog većeg sadržaja celuloze sporije probavljaju pa osjećaj sitosti dulje traje. Iz tog razloga kašasti sokovi odlična su zamjena za kuhani obrok ili međuobrok.

3. Probajte sirovu hranu

Ako ste ikad razmišljali o sirovoj hrani, ljeto je savršen trenutak! Iako se u startu možda čini da je to previše za vas, da sirovo ne može biti ukusno ili da nije „prava“ hrana, odbacite predrasude i probajte!

Raw food, odnosno sirova hrana, je princip veganske prehrane prilikom kojeg se hrana termički ne obrađuje iznad 48 stupnjeva (maksimalno do 55 stupnjeva). Tako u namirnicama ostaju sačuvani enzimi nužni za pravilnu apsorpciju nutrijenata iz namirnica, čime se održava acidobazna ravnoteža u tijelu. Hrana se priprema miksanjem, cijeđenjem, mariniranjem, fermentiranjem, klijanjem i dehidriranjem, kako bi bila lakše probavljiva, no i kako se istovremeno ne bi narušila aktivnost enzima u namirnicama. Ovakvim principom postiže se efekt “superhrane” koji liječi organizam i vraća ga u balans.

Više savjeta o alergiji na hranu i recepte prilagođene alergičarima potražite klikom na poveznicu ili fotografiju!

4. Supermarket i pekaru zamijenite lokalnom tržnicom

Zaobiđite pekaru (čak i ako podnosite gluten) i gotove proizvode iz supermarketa te pripremite sami svoj obrok za odlazak na plažu ili izlet u prirodu. Čak i obična voćna salata bit će odličan izbor!

Tijekom ljetnih mjeseci uživajte u sezonskom i lokalnom voću i povrću koje možete pronaći na tržnicama. Vodite se idejom da je organsko voće i povrće često „lošijeg“ izgleda, nepravilnog oblika, a poželjno je i ako na njemu ima tragova zemlje ili ako nađete neku gusjenicu ili puža.

5. Jeste li već isprobali vodeni kefir ili kombuchu?

Nemali broj ljudi danas pati od alergija i intolerancija na hranu. Kako bi pomogli imunološkom sustavu moramo se pobrinuti za zdravlje našeg mikrobioma. Kombucha i vodeni kefir odličan su izbor za regulaciju crijevne flore, a usto su savršeni napici za vruće ljetne dane.

Kombucha je prirodni probiotik koji ujedno uravnotežuje crijevnu floru. Podrijetlo ovog napitka potječe iz Kine gdje su ga nazivali napitkom besmrtnosti i eliksirom života. Nastaje fermentacijom gljive kombucha u infuziji zelenog čaja i šećera, a zbog velike količine probiotičkih bakterija pozitivno djeluje na imunološki sustav regulirajući mikrobiom crijeva i smanjujući upalne procese.

Vodeni kefir je fermentirani napitak antimikotičnog i probiotičkog djelovanja, dobiven aktivnošću kefirnih zrnaca u vodi, voćnom soku ili kokosovoj vodi, uz dodatak šećera. Možete mu dodati i razno voće te se tako poigrati s okusima. Zbog prisutnosti mliječne kiseline koju stvaraju bakterije mliječno-kiselog vrenja osvježavajućeg je kiselkastog okusa.

Vezani sadržaj:

• Saznajte što su to alergije i intolerancija na hranu i zašto do njih dolazi
• Pročitajte što su biljne alternative mlijeku i kako ih pripremiti kod kuće
• Otkrijte kako se primiti u koštac s alergijama na hranu kod djece