Alergije na hranu - kratki spoj imunološkog sustava

Alergije, suprotno mišljenju mnogih, nisu ništa novo. Ne radi se o bolesti „novog doba“. Simptomi koje vežemo uz alergijske reakcije opisani su još u antičko doba. Radi se o reakciji antigena i antitijela u kojima sudjeluje imunološki sustav. Konkretno, radi se o prejakoj reakciji imunološkog sustava na tvari koje uobičajeno za nas nisu opasne, no imunološki sustav ih prepoznaje kao takve i reagira samoobranom.

Kako nastaje alergija?

Alergiju uzrokuju različiti napadi na tijelo, u kombinaciji s jedinstvenim genetskim naslijeđem pojedine osobe te njenim individualnim i trenutnim metaboličkim stanjem. Dakle, alergija ne dolazi sama od sebe, ili isključivo zbog genetske “greške”, već često i zbog opterećenja organizma nekom vrstom toksičnih tvari koje dovode tijelo u disbalans i otvaraju put smanjenoj učinkovitosti imunološkog sustava.

Nažalost, zbog ubrzanog načina života kakav vodimo danas te loše svijesti o okolišu i onome što unosimo u sebe putem raznih izvora, alergije su postale jedno od najčešćih kroničnih stanja s kojima se danas bori veliki broj ljudi svih dobnih skupina. Ako se ne prepozna i ne osvijesti, alergija može oslabiti tjelesne sustave do te mjere da počne stvarati uporište za razvoj raznih drugih opasnih bolesti i stanja.

Najveći problem leži u unosu raznih kemikalija, pesticida, aditiva i ostalih onečišćivača organizma u naše tijelo koji akumuliranjem u tijelu truju organizam te dovode do raznih stanja, uključujući i alergije na hranu. Također, susrećemo se s lošim prehrambenim navikama, koje dovode do iscrpljivanja enzimskog sustava i propusnosti crijeva zbog koje toksini ulaze u organizam i remete tjelesne procese te uzrokuju niz reakcija, između ostalih i alergijske reakcije. Dakle, sam alergen nije jedini uzrok alergijske reakcije, već cjelokupno stanje organizma i životne navike osobe koja se bori s alergijom.

Alergija i intolerancija na hranu

Najčešći simptomi alergijske reakcije na hranu su mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, proljev, rinitis, astmatski napadaji, edem, svrbež, urtikarija, dermatitis i bronhospazam. Najteži i najopasniji oblik alergijske reakcije je anafilaktički šok.

Osim alergije, kvalitetu života će drastično smanjiti i intolerancija na hranu. Radi se o reakciji organizma koja ne aktivira IgE, tj. smatra se nealergijskom reakcijom.

Intoleranciju mogu pratiti jednaki simptomi kao i alergiju (bez anafilaktičkog šoka), ali i glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica, tjeskoba, umor, depresivno, ali i hiperaktivno stanje. S obzirom na to da se simptomi mogu pojaviti nakon nekog vremena, isprva se često ne povezuju s mogućom intolerancijom na hranu. Obično ju je teško dokazati, stoga je najbolje primijeniti tehniku takozvanog „dnevnika prehrane“ te strpljivim izbacivanjem sumnjivih namirnica i promatranjem reakcija organizma doći do informacije što točno tijelu smeta.

Iako gotovo svaka namirnica može izazvati alergijsku reakciju, namirnice koje su najčešći alergeni su: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki i ostali orašasti plodovi, riba i morski plodovi, pšenica, soja, citrusi i rajčica.

Kako si možemo pomoći?

Mogu li se reakcije imunološkog sustava maksimalno ublažiti ili čak izliječiti alternativnim pristupom i promjenom životnih navika?

1. Testirajte se

Napravite kožni test ili RISTA/RAST testiranje te testove intolerancije na hranu.

2. Vodite dnevnik prehrane

U periodu od otprilike mjesec dana zapisujte sve što ste pojeli i kako ste se osjećali. Pokušajte saznati koje su to za vas „sumnjive namirnice“. Tada izbacite „sumnjivu namirnicu“ iz prehrane na 10-ak dana i pratite promjene. Osjećate li se bolje? Nakon 10-ak dana ponovo uvedite namirnicu u prehranu i pratite promjene. Jesu li se simptomi vratili?

3. Izbacite alergene iz prehrane

Prekinite konzumaciju svih alergenih namirnica koje vam dokazano smetaju. Također, prekinite unos svih namirnica na koje ste intolerantni.

4. Smanjite unos namirnica koje potiču pojačano lučenje histamina

5. Promijenite životne navike

Osobe koje pate od alergija trebale bi se hraniti organskom i neprerađenom hranom visoke kvalitete. To je potrebno kako bi smanjili upalne procese u tijelu uzrokovane unosom pesticida, konzervansa i aditiva te raznih hormona i antibiotika (namirnice životinjskog podrijetla) koji ulaskom u naš organizam ometaju rad imunološkog sustava. Također, važno je smanjiti izloženost stresu zbog čega se preporučuje prakticiranje vježbi disanja (mindfulness praksa).

6. Vratite crijevnu floru u balans

Danas je poznata važnost našeg mikrobioma za cjelokupno zdravlje našeg organizma.

Preporučeno je korištenje probiotika u prehrani. Kako bi korištenje probiotika urodilo plodom, potrebno je voditi brigu i o unosu prebiotika. Stanje naših crijeva iznimno je važno jer upravo loša crijevna flora može dovesti do sindroma „propusnog crijeva“ koji je usko povezan s alergijskim reakcijama.

7. Pomozite imunološkom sustavu

Uz standardnu terapiju koju vam je propisao vaš liječnik, preporučuje se konzumiranje dodataka prehrani kao što su beta glukan, omega 3, vitamini C, cink i magnezij. Alergičarima se također preporučuje uzimanje kvalitetnog ulja crnog kima te čaja od koprive koji ublažava lučenje histamina.

8. Očistite prostor od alergena

Ako patite i od inhalacijskih ili kontaktnih alergena, maknite sve alergene iz prostora te vodite brigu o higijeni.

9. Tretirajte kožu kvalitetnim preparatima na biljnoj bazi

Alergičari često imaju i problema s kožom, posebice s atopijskim dermatitisom. Preporučuje se korištenje preparata na bazi zobi koja blagotvorno djeluje na probleme atopijskog dermatitisa.

10. Izbacite kemikalije iz kućne upotrebe

Razne kemikalije za čišćenje i održavanje prostora zamijenite prirodnim sredstvima. Npr. na bazi octa, sode bikarbone i limuna.

Zapadnjačka medicina za sada smatra kako su alergije neizlječive, no postoje istraživanja koja upućuju na to da bi se u budućnosti taj stav mogao promijeniti. Radi se upravo o istraživanjima na području mikrobioma.

Vezani sadržaj:

• Isprobajte recept za uding od prosa (allergy friendly) by Marija Matošin