Ako bolujete od dijabetesa, trebate znati da je rizik od nastanka srčanog ili moždanog udara čak dvostruko veći nego kod osoba koje ne boluju od dijabetesa. To je zato što visoka razina glukoze oštećuje živce i krvne žile.

Neki statistički podaci kojih trebate biti svjesni:

• 71% dijabetičara pati od visokog krvnog tlaka.
• 65% dijabetičara pati od povišene razine LDL kolesterola.
• Hospitalizacija zbog kontrole zdravlja srca je čak 1.8 puta veća kod dijabetičara.
• Smrt uzrokovana kardiovaskularnim bolestima je čak 1.7 puta veća kod dijabetičara.
• Hospitalizacija zbog prevencije moždanog udara je čak 1.5 puta veća kod dijabetičara.

Stručnjaci ističu da postoje načini pomoću kojih dijabetičari mogu smanjiti rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.

A1C Test

Ovaj test krvi izračunava prosjek razine šećera u posljednja 3 mjeseca pa možete dobiti uvid u to koliko dobro kontrolirate dijabetes.

Mjerenje krvnog tlaka

Probajte održavati krvni tlak ispod 140/80, osim ako vam vaš liječnik ne preporuči neku drugu gornju granicu.

Mjerenje kolesterola

LDL kolesterol, odnosno loš kolesterol, treba biti niži od 100mg/dl. HDL kolesterol, odnosno dobri kolesterol, kod muškaraca treba biti iznad 40, a kod žena iznad 50. Trigliceridi trebaju biti niži od 150.

Prestanak pušenja

Pušenje samo po sebi povećava rizik od nastanka srčanih bolesti, a naročito kod osoba koje pate od dijabetesa.

Ako patite od dijabetesa tipa 1, kontrola razine šećera u krvi se može nešto razlikovati u odnosu na osobe koje pate od dijabetesa tipa 2. Životni stil je također veoma važan, stoga trebate promijeniti svoje navike i usvojiti zdravije.

Pitanja koja trebate postaviti liječniku

• Što mogu napraviti da smanjim rizik od nastanka srčanih bolesti?
• Koje su moje gornje granice testova A1C, krvnog tlaka i kolesterola?
• Što mogu napraviti da ne prijeđem gornje granice?
• Trebam li uzimati lijekove koji će mi pomoći u zaštiti srca, kao što su aspirin ili statini?

Važnost prehrane

Prehrambene navike vam uvelike mogu pomoći ili odmoći u kontroli dijabetesa. Donosimo vam neke osnovne smjernice, ali biste se oko detalja svakako trebali posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom.

Jedite hranu bogatu vlaknima, kao što su cjelovite žitarice, smeđa riža, grahorice, svježe voće i povrće.

Jedite namirnice koje sadrže dobre masti, odnosno masti koje će pospješiti zdravlje srca, kao što su riba, orašasti plodovi, sjemenke i avokado.

Jedite namirnice koje sadrže malo zasićenih masti i trans masnih kiselina, kao što je nemasno meso, piletina bez kožice, riba i obrani mliječni proizvodi.

Umjesto maslaca i margarina kod kuhanja koristite biljna ulja koja imaju protuupalno djelovanje, kao što su maslinovo, kokosovo, laneno ili sezamovo.

Ograničite unos slatkiša i jedite ih najviše jednom ili dva puta tjedno.

Smanjite porcije nezdravih obroka koji sadrže visok udio masti, šećera ili soli. Na primjer, ako ćete jesti pomfrit, pojedite što manju porciju.

Namirnice pecite, kuhajte ili pripremajte na roštilju. Svakako izbjegavajte prženje.

Smanjite unos soli i hranu začinite biljnim začinima.

Naučite se nositi sa stresom.

Ako se ne osjećate dobro i osjećate nagle promjene raspoloženja, svakako se posavjetujte s liječnikom i potražite pomoć bliskih osoba.

Uzimajte lijekove točno onako kako vam ih je liječnik propisao.

Svaki dan budite aktivni najmanje 30 minuta. To možete podijeliti po 10 minuta u 3 navrata tijekom dana.

Upoznajte se s upozoravajućim simptomima srčanog i moždanog udara

Simptomi srčanog udara mogu biti osjećaj pritiska, zviždanje u plućima, osjećaj težine na području grudi ili gornjeg dijela tijela. Također može biti prisutna kratkoća daha.

Znakovi srčanog udara kod žena se mogu razlikovati, u odnosu na muškarce. Kod žena to mogu biti povraćanje i mučnina, kroničan umor, bolovi u leđima, ramenima i čeljusti.

Znakovi moždanog udara mogu biti slabost na jednoj strani tijela, poteškoće s hodanjem, vidom i govorom.