Montignac metoda

Osnivač dijete je Michael Montignac koji vjeruje da je prebrojavanje kalorija potpun gubitak vremena i truda, te tvrdi da je mnogo učinkovitiji način za gubitak suvišne tjelesne težine konzumiranje namirnica s niskim ili srednjim glikemičkim indeksom.

Obrazloženje: čim je viši glikemički indeks namirnice, organizam ga apsorbira i potroši te se pojavi osjećaj gladi, dok kod namirnica s niskim glikemičkim indeksom tijelo apsorbira sporije, zato osjećamo sitost duže vremena.

Dijetni plan je podijeljen u dvije faze:

• Prva faza je namijenjena gubitku težine i služi kao proces dekontaminacije tijela, u prvim danima je dosta ograničen, ali su dozvoljeni dovoljno zasitni i uravnoteženi obroci.
• Druga faza je dosta tolerantnija, dozvoljava mnogo širi izbor dozvoljenih namirnica, a trebala bi osigurati upješno očuvanje postignute tjelesne težine i na duži rok.

Metoda se usredotočuje na dobre i slabe osobine pojedinačnih namirnica, a osim toga ne diktira koliko namirnica je dozvoljeno konzumirati, samo je važno da prevladavaju one s niskim ili srednjim glikemičkim indeksom.

DOBRO

• Nije potrebno ograničavati količine hrane, što znači da korisnici ne osjete tešku glad kao što ju osjećaju kod većine drugih restriktivnih dijeta.
• Gubitak težine u prvoj fazi je brza (i do 7 kg).
• Dozvoljeni su i različitii dodaci ishrani kao što su tamna čokolada, punozrnati keksi, sladoled itd.
• Dijeta zahtijeva uravnotežen prehrambeni plan s redovitim dnevnim obrocima. Sadrži namirnice s malo kalorija i puno balasnih tvari.
• Dijeta je vrlo bogata s različitim voćem i povrćem, što znači veliki unos vlaknina, vitamina i minerala u organizam.
• Dijeta je primjerena za sve koji vode aktivan život, jer namirnice s niskim glikemičkim indeksom tijelo apsorbira polako i tako osigurava dugotrajan osjećaj sitosti te polako i jednakomjerno oslobađanje energije. Iz jednakog razloga se smanji i želja za međuobrocima jer je razina krvnog šećera više ili manje stalno uravnotežena.
• Izbor namirnica s niskim ili srednjim glikemičkim indeksom je vrlo raznolika i opsežna. Punovrijedne žitarice, punozrnate tjestenine, smeđa riža, punovrijedan musli i punozrnati kruh bi trebali sastavljati oko 70% dijete.
• Dijeta ne preporuča prebrojavanje kalorija ili ograničavanje količine hrane. Preporuča konzumiranje normalnih porcija, a također uključuje zdrave prijepodnavne i poslijepodnevne užine.
• Dijeta je bogata sa esencialnim i nezasićenim mastima (biljna ulja, ribe...) i ograničava unos namirnica s zasićenim mastima (životinjskog izvora).
• Dijeta, s pravilnim izborom namirnica, učinkovito regulira izlučivanje inzulina i razinu krvnog šećera, što u praksi znači manje napada gladi i želja za nezdravim zalogajima.

LOŠE

• Treba zapamtiti opsežnu listu namirnica s niskim i srednjim glikemičkim indeksom.
• Gubitak težine je nakon završene 1. faze spor, ali se pri konzumiranju dozvoljenih namirnica suvišna težina obično ne vrati.
• Prva faza je dosta restriktivna, zbog čega mnogi odustanu.
• Podaci o glikemičkom indeksu obuhvaćaju samo ograničeni broj namirnica - za ostale namirnice još nisu poznati.
• Sastavljanje jelovnika (prije svega u 2. fazi) je u velikoj mjeri prepušteno pojedincima, što zna biti za neke velika prepreka.
• Dijeta je bogata bjelančevinama (skoro 25% dnevnog unosa hrane trebale bi u organizmu činiti bjelančevine) i ograničava unos ugljikohidrata, što može dovesti do procesa ketoze. Posljedica toga može biti osjećaj nejakosti, problemi s probavnim traktom, vrtoglavica, pospanost i dehidracija.
• Dijeta zahtijeva dosta volje, jer je potrebno striktno odricanje od namirnica s vrlo visokim glikemičnim indeksom (prije svega jednostavnih šećera), što predstavlja rizik za vraćanje starim prehrambenim navikama.
• Dijeta zapostavlja neke vrste namirnica.
• Isto tako ne ističe ulogu tjelesne vježbe za uspješno mršavljenje.