Kako prepoznati trovanje hranom i koji su uzročnici

Kako prepoznati trovanje hranom i koji su uzročnici

Kako prepoznati trovanje hranom i koji su uzročnici
  • Objavljeno: Ponedjeljak, 11.07.2022.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:
Izvor slike: 123RF

Kategorija: Zanimljivosti

Sve nas je barem jednom u životu zabrinula iznenadna mučnina i povraćanje. Prvo pitanje koje smo si tada postavili je “je li viroza ili sam nešto krivo pojeo/la?“ Ne zaboravimo i na momentalni trudnički strah. Ove simptome mogu uzrokovati različiti faktori, a mi vam donosimo kako u moru njih, prepoznati trovanje hranom.

Ljeto je počelo, a time je i povećana šansa za trovanje hranom. Sunčane i tople dane često povodimo vani pa vjerujemo da ćete ih iskoristiti i za koji ručak na otvorenom, poput piknika ili roštilja. Međutim, visoke temperature idealni su uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija koje su uzročnici trovanja hranom.

Kako dolazi do trovanja hranom?

Trovanje hranom mogu uzrokovati bakterije i njihovi toksini, virusi, kemikalije, metali poput olova i žive i otrovne biljke.

Danas, najčešća trovanja hranom su trovanja hranom kontaminiranom Norovirusom, zatim bakterijama, među kojima se ističe Salmonela kao najčešći bakterijski uzročnik trovanja hranom, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Norovirus

Na dugim putovanjima i brodovima, norovirus infekcije su česte. Riječ je o vrlo zaraznom virusu, a najčešće se širi putem hrane ili vode koja je zagađena fekalijama tijekom pripreme. Uzrok može biti zagađena voda kojom se obrađuje hrana ili ako hrana i voda stupaju u kontakt s tragovima izlučevina na rukama zaraženih ili nezaraženih osoba. Simptomi norovirusa traju najčešće dva do tri dana, a većina ljudi se potpuno oporavi bez liječenja. Međutim, uvijek postoji mala mogućnost dehidracije pa je poželjno brinuti o dovoljnom unosu tekućine. Simptomi uključuju mučninu, povraćanje, grčeve u želucu i proljev.

Salmonela

Riječ je o bakteriji čiji je glavni put prijenosa kontaminirana hrana. Iako većina infekcija prolazi bez potrebe za specifičnim liječenjem, nekada mogu biti i opasni po život. Nepridržavanje higijenskih postulata tijekom kuhanja i neadekvatna termička obrada hrane mogu dovesti do značajnih epidemija salmoneloza. Jela koja su posebno rizična za nastanak salmoneloza su jaja i kolači koji se pripremaju od sirovih jaja, kao što su kremšnite. Zatim mljeveno meso (najčešće u umaku) te majoneza i jela u koja se dodaje, kao npr. francuska salata. Uzrok mogu biti i mliječni proizvodi, no zabilježene su i epidemije salmoneloza podrijetlom iz voća, povrća i pekarskih proizvoda.

Anaerobne bakterije

Anaerobne bakterije, kao Clostridium perfringens i Clostridium botulinum razmnažaju se bez prisutnosti zraka. Dolazi do aktiviranja tzv. spora, koje mogu preživjeti kuhanje (temperature do 100°C), stoga je važno dobro oprati namirnice prije obrade. Prilikom postupnog hlađenja bez prisutnosti zraka se spore se množe i izazivaju bolest s proljevom.

Staphylococcus aureus

Ova bakterija izrazito je otporna jer ima sposobnost tolerancije visokog sadržaja soli, ekstremnih pH i visokih temperatura. Često se nalazi na otvorenim ranicama kože ili u sluznici nosa onih koji pripremaju hranu. Kada dospije u hranu, stafilokok stvara otrov otporan na temperaturu, koji se kasnijom termičkom obradom ne može uništiti te unatoč kuhanju dovodi do obolijevanja. Stafilokoki mogu zaraziti svako sijelo u tijelu i simptomi ovise o mjestu infekcije. Stafilokokne zarazne bolesti obično stvaraju džepove ispunjene gnojem kao što su apscesi i čirevi. Trovanje se često događa pri konzumiranju sladoleda ili ohlađenog mesa odojka. Inkubacija je vrlo kratka (1- 6 h).

Temeljito perite ruke nakon kontakta sa sirovom hranom i držite ju podalje od hrane koja je spremna za konzumaciju. Sirovo meso čuvajte u zatvorenim plastičnim posudama i dobro očistite noževe i drugi pribor nakon rada sa sirovom hranom.

Vezani sadržaj:

Vitashop
Najčitanije zanimljivosti