Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom, 5. svibnja

Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom obilježava se 5. svibnja, organizacijom popratnih događanja vezana uz ovogodišnju temu „Borba za ravnopravnost: Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom u znaku izjednačavanja mogućnosti”.

Problemi osoba s cerebralnom paralizom, njihovih obitelji i osoba koje o njima skrbe, uza sva dugogodišnja nastojanja Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize i udruga članica, u široj javnosti, ali i među onima od kojih se to očekuje, još uvijek nisu dovoljno poznati i prepoznati.

Neophodno je građane kontinuirano senzibilizirati za probleme s kojima se susreću osobe s cerebralnom paralizom kako bi se poboljšala njihova kvaliteta života. U borbi za svoja prava, osobe s cerebralnom paralizom i njihove obitelji moraju zahtijevati bezuvjetnu primjenu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010.-2020., Strategije za osobe s invaliditetom Vijeća Europe 2017.-2023. i Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2016. do 2020. godine

Cerebralna paraliza

Cerebralna paraliza je stanje koje nastaje nakon oštećenja mozga kod novorođenčeta i povezana je s raznim stupnjevima invaliditeta. Može se definirati kao grupa poremećaja pokreta i položaja uzrokovana defektom ili oštećenjem nezrelog mozga. Pojam "cerebralna” odnosi se na mozak, a “paraliza” na poremećaj pokreta i položaja. Definicija i dijagnoza cerebralne paralize još su uvijek predmet mnogih diskusija, a predlaže se i novi naziv za cerebralnu paralizu – “središnji motorni deficit”. Oštećenje mozga nastaje prije, za vrijeme ili nakon porođaja, može biti različitog intenziteta i na različitim lokacijama u mozgu, a ovisno o lokaciji javljaju se i simptomi. Često je prate intelektualne teškoće, problemi s vidom, sluhom, govorom, učenjem, epilepsija i druge poteškoće. Višestruki poremećaji prisutni su kod više od 25% osoba s cerebralnom paralizom. Spastični oblik cerebralne paralize je najčešći, čak u 80 do 90% slučajeva. Ostali oblici su ataksični, distoni i miješani. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj su zabilježeni podaci o 5.082 osobe s cerebralnom paralizom sa znatnim oštećenjem i invaliditetom, te je time učestalost u skladu s međunarodno zabilježenim prevalencijama (2-3‰).

Kvaliteta života osoba s invaliditetom u Zagrebu povećana je u posljednjih deset godina u smislu konkretnih pokazatelja otklanjanja prepreka koje uzrokuju nejednakosti. Najvažnija postignuća povezana su s dostupnijim okruženjem, uključujući i gradski prijevoz niskopodnim autobusima i tramvajima, kontinuiranom prilagodbom i povećanjem pristupačnosti ustanova, osiguranjem dodatne usluge specijaliziranog prijevoza kombijem za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, da bi se osobe s invaliditetom mogle koristiti drugim zajamčenim pravima (odgoj i obrazovanje, zdravstvene usluge, zapošljavanje i dr.). Također se kontinuirano ulaže u razvoj kompetencija osoba s invaliditetom uključivanjem u formalne i neformalne edukacije. Za osobe s cerebralnom paralizom najvažnije je da budu aktivno uključene u život, da pohađaju školu s vršnjacima jer će im to, uz svakodnevni terapeutski rad, omogućiti da ostvare svoje mjesto u društvu.

Za više informacija posjetite www.stampar.hr!