Tipično bezbolno otvrdnuće

Budući da je testis organ koji je lako dostupan palpaciji (pregled pipanjem), taj način pretrage predstavlja i temelj dijagnostike. Tumor se tipično pojavljuje kao bezbolno otvrdnuće dijela ili cijelog testisa, uz veće ili manje povećanje organa.

Ultrazvuk testisa s gotovo 100-postotnom sigurnošću otkriva promjene strukture tkiva testisa, osobito kad je promjena i opipljiva.

Sljedeći korak je određivanje tumorskih markera u krvi. Govorimo o humanom horionskom gonadotropinu (tzv. beta-HCG) i alfa fetoproteinu (AFP). Neobično je važno napomenuti da tumor može postojati i uz uredne serumske vrijednosti navedenih markera. Povišena vrijednost beta-HCG-a u muškarca redovito potvrđuje postojanje tumorskog tkiva zametnog epitela, a minimalna povišenja vrijednosti AFP-a mogu imati i druge uzroke. Hoće li marker biti povišen, koji i u kolikoj mjeri, ovisi o vrsti i količini stanica koje izgrađuju tumorsko tkivo, dakle o histološkoj dijagnozi koju postavlja patolog na temelju pregleda tkiva testisa.

Sažeto možemo reći da je svaka promjena strukture testisa, osobito uz povišene vrijednosti tumorskih markera, razlog za kirurško odstranjenje testisa i sjemenog snopa (tzv. ingvinalna ili radikalna orhidektomija). Evidentan nalaz promjene strukture testisa palpacijom i/ili ultrazvučno, čak i uz uredan nalaz markera, također zahtijeva kirurški zahvat.

Pregledom tkiva odstranjenog kirurškim zahvatom patolog postavlja definitivnu histološku dijagnozu. Tumori zametnog epitela mogu biti seminomi, teratomi, embrionalni karcinomi, tzv. tumori žumanjčne vreće i koriokarcinomi. Međutim, za potrebe praktičnog liječenja svrstavamo ih u dvije skupine: seminomi i neseminomski tumori zametnog epitela. Načelno možemo reći da seminomi imaju nešto bolju prognozu.

Nakon učinjene orhidektomije, u kojoj se dijagnostika i terapija u stvari preklapaju, potrebno je utvrditi stupanj proširenosti bolesti. Tumori testisa primarno metastaziraju limfom (limfogeno) u regionalne limfne čvorove, koji su smješteni uz velike krvne žile (aorta i donja šuplja vena) koje se nalaze neposredno ispred trbušnog dijela kralježnice. Širiti se mogu i krvnim putem (hematogeno - osobito koriokarcinom), pa tako nastaju metastaze najčešće u plućima. Stoga je potrebno učiniti CT abdomena i pluća u svih bolesnika s neseminomskim tumorima, a u slučaju seminoma CT pluća radimo samo ako postoje vidljive metastaze u regionalnim limfnim čvorovima.

Nadalje, ako su tumorski markeri bili povišeni prije orhidektomije, od osobite je važnosti pratiti dinamiku smanjivanja njihove vrijednosti u krvi nakon orhidektomije. Naime, ako to smanjivanje nije potpuno i u skladu s predvidivom dinamikom, taj nalaz upućuje na postojanje metastaza.