Inteligencija se, većinom, nasljeđuje

Teško je definirati (ne)inteligenciju. Iako se to nerijetko čini u terminima pojava koje u svojoj osnovi imaju koncept inteligencije, npr. kroz rješavanje problema, proces učenja, razumijevanje i sl., to je zapravo pogrešno. (Bilo bi to kao kad bi fizičar definirao gravitaciju u terminima jabuke koja mu pada na glavu.) Opravdanije je razmotriti neke važne pojmove vezane uz inteligenciju. Kao prvo, to je tzv. genetska inteligencija, odnosno, oni aspekti biokemije, fiziologije i neurologije mozga koji su u osnovi svjesnog doživljavanja i ponašanja (u što se najčešće ubraja i učenje i rješavanje problema itd.). Oni su rezultat genetskog naslijeđa, a najnovija istraživanja pokazuju da mjerljivi pokazatelji biološkog funkcioniranja (npr. vrijeme reakcije, evocirani potencijali) visoko koreliraju s, testom izmjerenim, kvocijentom inteligencije. Prema gruboj procjeni, 70% kvocijenta inteligencije određeno je genetskom inteligencijom. Ostatak od 30% su kulturalni, obiteljski, odgojni, obrazovni i socioekonomski faktori. Na kraju, tu je još i koncept tzv. praktične inteligencije koja za sada nema znanstvenu validaciju (previše je toga u igri što izmiče znanstvenoj kontroli), ali nema sumnje da postoji. Praktičnu inteligenciju determiniraju npr. zdravlje, motivacija, iskustvo, mehanizmi suočavanja sa stresom, osobine ličnosti itd.

U zadnje se vrijeme dosta piše o jednom segmentu praktične inteligencije - emocionalna inteligencija. Tim se pojmom  opisuju osobine kao što su: razumijevanje vlastitih osjećaja, suosjećanje s drugima i reguliranje emocija poradi unapređivanja življenja.

Terman je svojedobno proučavao životni put 1500 genijalne djece (s kvocijentom inteligencije od 140 i više). Ustanovio je da je velika većina te djece (bila) vrlo uspješna u životu, imaju dakle i visoku praktičnu inteligenciju. Međutim, oko 6% njih bilo je neuspješno; struktura njihove ličnosti i izvanjske okolnosti onemogućili su im korištenje inteligencije na socijalno poželjan način. Eysenck³⁴ ovdje opako nadodaje kako "s druge strane, netko može biti socijalno uspješan, a da nije osobito inteligentan. Postoje mnoge takve skupine: sportaši, zabavljači, članovi kraljevskih obitelji, prostitutke - dobar su primjer za to." (Političare ne spominje; bit će da je ta skupina i socijalno uspješna i inteligentna.)

Prosječni kvocijent inteligencije (IQ) kreće se između 90 i 110. Po 140, navodno, imaju Madona i Sharon Stone. Najviši izmjereni ima Marylin vos Savant: 228! Niti pjeva, niti glumi, ali dobro izgleda. Bavi se istraživanjima na području obrazovanja i medicine. I piše.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi: