Trač

Mi ljudi smo evolucijski naklonjeni razgovoru o drugima i osuđivanju, bez obzira koliko to bolno bilo, kažu znanstvenici. Koristimo trač kao socijalno ljepilo. Tračevi postavljaju granice grupe i pojačavaju samopouzdanje, otkrivaju studije.

U mnogim slučajevima, cilj tračeva nije istina i točnost. Ono što je važno je poveznica koju ogovaranje može prividno stvoriti, često na račun treće strane. Kada dvije osobe dijele odbojnost prema nekoj osobi, to ih približava.

Kockanje

Kockanje je, čini se, u našim genima i mozgu, što bi moglo objasniti zašto je takvo potencijalno pogubno ponašanje tako često.

Studija objavljena u časopisu Neuron je utvrdila da mogućnost pobjede aktivira krugove unutar mozga i poboljšava motivaciju za kockanje.
Kada ljudi planiraju unaprijed koliko novca će izgubiti, oni su hladno racionalni. Ali ako izgube, racionalnost odlazi kroz prozor, i oni mijenjaju plan igre i klade se čak i više.

Stres

Stres može biti smrtonosan, povećava rizik od srčanih problema, pa čak i raka. Stres može dovesti do depresije, koja može dovesti do suicida - još jedno destruktivno ponašanje koje je jedinstveno ljudskom rodu.

Više od 600 milijuna ljudi diljem svijeta radi previše, što umanjuje razliku između rada i slobodnog vremena. Stres nije samo povezan sa radnim mjestom, tu je briga oko djece, svakodnevne obaveze i odnosi s partnerom. Dva najbolja načina za borbu stresa su redovita tjelovježba i dovoljno sna.

Estetski zahvati

S obzirom da ljudi umiru od nekih estetskih zahvata, što ih tjera da se preoblikuju?

Prvo, treba napomenuti da je to drevni običaj često vezan za kultove, religije, moć i status. Ljudi si stoljećima preoblikuju glave, izdužuju vratove, rastežu svoje uši i usne, oslikavaju tijela ili ih ukrašavaju nakitom.

Istraživanja su pokazala da kupci kupuju više od atraktivnih prodavača, jer atraktivne osobe privlače pozornost brže od drugih.

Nasilničko ponašanje

Studije su otkrile da pola ili više školaraca ima iskustva s nasilničkim ponašanjem. Europske studije u 2009. godini utvrdile su da djeca zlostavljači u školi često zlostavljaju braću i sestre kod kuće. To je dovelo do zaključka da nasilničko ponašanje često počinje kod kuće. Vjerojatno je da ako se djeca ponašaju na određeni način kod kuće, takvo ponašanje primjenjuju i u društvu.

No, to nije samo dječja igra. Jedno istraživanje je pokazalo da gotovo 30 posto američkih radnika osjeća maltretiranje od strane šefova ili suradnika.

Nasilničko ponašanje, po definiciji, eskalira. To je jedan od razloga zašto ga je tako teško spriječiti, jer obično se teško uočava. Zašto to činimo? Da bi dobili status i moć, kažu psiholozi.

Laž

Nitko ne zna zasigurno zašto ljudi lažu, a studije smatraju da je to često povezano s dubokim psihološkim faktorima.

To je vezano uz samopouzdanje. Čim ljudi smatraju da je njihovo samopouzdanje ugroženo, oni odmah počinju lagati na višim razinama.

I laganje nije lako. Jedna studija je zaključila da laganje traje 30 posto dulje nego govorenje istine.

Određeni uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se izjava popela na razinu laži. Prvo, osoba mora vjerovati da je izjava lažna. Drugo, osoba mora uvjeriti publiku da je izjava istinita.

Varanje

Dok će većina ljudi reći da je iskrenost vrlina, gotovo jedan od pet Amerikanaca misle da je varanje na porezu moralno prihvatljivo ili nije moralno pitanje. Oko 10 posto jednako misli o prevari supružnika.

Ljudi koji zastupaju visoke moralne standarde su među najgorim varalicama, pokazuju studije. Varanje supružnika od strane poznatih osoba i političara smatra se prihvatljivim. Ponašanje ima jednostavno objašnjenje, stručnjaci kažu: muškarci žele puno seksa, zbog toga je veća vjerojatnost da će ga potražiti, za razliku od žena.

Nije jasno u kojoj mjeri ljudi etičkih vrijednosti zapravo prikazuju ono što im je činiti ili ne činiti.

Krađa

Krađa može biti motivirana potrebom. Ali za kleptomane, krađa može biti motivirana čistim uzbuđenjem. To su ljudi koji kradu čak i ako si mogu priuštiti ukradeno.  

Krađa može biti u našim genima. Uostalom, čak i majmuni kradu.

Nasilje

Nasilje je zabilježeno u cijeloj ljudskoj povijesti, to je u našim genima. Međutim, unazad milijuna godina, dokazi ukazuju na to da su naši drevni preci više voljeli mir i ljude, iako postoje naznake kanibalizma.

Agresija se javlja kod gotovo svih kralježnjaka i potrebna je kako bi se zadržali važni resursi kao što su teritorij i hrana. Mnogi istraživači vjeruju da je nasilje u ljudi evoluirana tendencija koje im pomaže u opstanku. Ljudi su među najnasilnijim vrstama.

Loše navike

Možda bi sve drugo na ovom popisu bilo daleko manje problematično da nismo takva bića navike. U stvari, istraživanja su pokazala da čak i kada je rizik od pojedinih loših navika dobro poznat, ljudima je teško prestati.

Zašto ljudi vole svoje loše navike:

• urođeni ljudski inat
• potreba za socijalnom prihvaćenosti
• nemogućnost da istinski razumiju prirodu rizika
• individualistički pogled na svijet i sposobnost da se racionaliziraju nezdrave navike
• genetska predispozicija za ovisnost

Ljudi imaju tendenciju da opravdavaju loše navike!