Klinička klasifikacija kronične venske bolesti

Klinička klasifikacija kronične venske bolesti

Klinička klasifikacija kronične venske bolesti
  • Objavljeno: Četvrtak, 31.05.2012.
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Dr.sc. S. Marinović Kulišić

Kronična venska bolest (KVB)  vrlo je česta  i pogađa  veliki dio svjetske populacije, te se procjenjuje da pogađa 13% odrasle populaciji.  Zadnjih se godina došlo do više saznanja o upalnom putu KVB, migraciji leukocita, aktivaciji plazma stanica i granulocita, te povišenoj aktivnosti metaloproteinaze - što uzrokuje oštećenje zalistaka. Drugi čimbenik uključen u patofiziologiju KVB je  mišićna aktivnost. Bolesnici s nepravilnom funkcijom mišićne pumpe skloniji su promijenama na koži i ozbiljnijem stadiju venske bolesti. Progresivne makro i mikrocirkulacijske promjene praćene su  simptomima čije rano liječenje može spriječiti progresiju bolesti do težih stupnjeva. Rani simptomi uključuju bolnost, osjećaj težine  i oteknuća nogu, grčeve, svrbež, trnce i nemir u nogama.

CEAP klasifikacija razvijena je kao deskriptivna platforma za izvještavanje o kroničnoj bolesti vena, kao i način rutinskog pohranjivanja i vođenja bolesnikove dokumentacije.   Klasifikacija se temelji na sljedećim kriterijima:

Klinička klasifikacija se odnosi na klasifikaciju stupnja ozbiljnosti bolesti, od potpuno zdravih nogu (0. stupanj) do aktivnih ulceracija (6. stupanj).

Telangiektazija (sinonimi: paučinaste vene, metličaste vene) sjecište proširenih intradermalnih venula veličine manje od 1 mm.

 

Retikularne vene (sinonimi: plave vene, subdermalne (površinske) vene) proširene potkožne plavkaste vene promjera od 1 do 3 mm.


Varikozne vene
(sinonimi: variks, varikozitet) subkutane  proširene vene promjera 3 mm ili više.

 

Corona phlebectatica: manje intradermalne vene. Smatra se ranim znakom napredne bolesti vena.

 

Edem (sinonimi: oticanje oko gležnja) povećanje volumena tekućine u koži i subkutanom tkivu.

Pigmentacija kože: žućkasto-smećkaste pigmentacije i upalno fibrozirajući proces na koži u području skočnog zgloba.

 

Ekcemi: ekceme uzrokuje kronična venska bolest ili neka senzacija na lokalnu terapiju. Klinički se očituje crvenilom, otokom, vlaženjem, vezikulama, erozijama, krustama i ljuskanjem.  



Lipodermatoskleroza: lokalizirana kronična upala i fibroza kože i potkožnog tkiva. Ponekad prethodi difuzni upalni edem kože. Lipodermatoskleroza je znak ozbiljne kronične venske bolesti.

Bijela atrofija (atrophie blanche): lokalna, često okrugla bjelkasta i atrofična područja na koži uz hiperpigmentacije.

 

Venski vrijed: venski vrijed smješten je na donjoj polovici potkoljenice najčešće u predjelu medijalnog maleola. Dno venskog vrijeda često je prekriveno žućkastim fibrinskim naslagama nakon čijeg uklanjanja zaostaju crvene granulacije i novoformirane kapilare. Prisutan je otok i lipodermatoskleroza.

 

Etiološka klasifikacija u nazivu klasifikacije označava prirodu bolesti vena - urođene, primarne i sekundarne.

Anatomsko klasifikacija odnosi se  na smještaj vena - površinske, duboke ili perforantne.

Patofiziološka klasifikacija određuje prisutnost refluksa u površinskim, komunicirajućim ili dubokim venama, kao i prisutnost opstrukcije toka krvi.

Američki forum o venskim bolestima je 2000. godine iz elemenata CEAP klasifikacije izveo sustav stupnjevanja ozbiljnosti bolesti vena (VSS sustav). VSS sustav je postupak evaluacije razrađen kao nadopuna CEAP klasifikaciji kako bi se omogućilo serijsko procjenjivanje venske bolesti. Svojstva VSS sustava jako su potrebna za longitudinalno praćenje kliničkog stanja bolesnika tijekom i nakon intervencije. Novi sustav stupnjevanja ima 3 sastavnice:

Stupanj venske nesposobnosti (VDS)

VDS procjenjuje učinak bolesti vena određujući stupanj nesposobnosti vena u izvršavanju svoje funkcije. Boduje se na lijestvici od 0 do 3, na temelju sposobnosti za osmosatni rad dnevno sa ili bez pružanja vanjske pomoći.

Stupanj venske segmentne bolesti (VSDS)

VSDS koristi anatomsku i patofiziološku klasifikaciju CEAP sustava za stupnjevanje venskog refluksa ili opstrukcije. Rezultat se dobije Doppler ultrazvukom koji se danas rutinski primjenjuje pri pregledu dubokih i površnih vena nogu.

Stupanj kliničke ozbiljnosti stanja venske bolesti (VCSS)

VCSS uključuje 9 značajki bolesti vena od kojih se svaka boduje stupnjem ozbiljnosti od 0 do 3. To su promijene na koži, upala i otvrdnuća te ulceracije (broj, veličinu i trajanje). Trenutna verzija VCSS sadrži i kategoriju za kompresivnu terapiju.

Zaključak

Kroničnu vensku bolest donjih ekstremiteta  karakteriziraju simptomi i znakovi koji su posljedica upalnih procesa, čiji je uzrok venska hipertenzija i s tim povezana oštećenja strukture i  funkcije vena. Rani simptomi uključuju bolnost, osjećaj težine i osjećaj oteknuća nogu, grčeve, svrbež, trnce i nemir u nogama. Udio bolesnika s bilo kojim od navedenih  venskih simptoma  značajno raste s CEAP kliničkom klasifikacijom, a povezana je sa smanjenom kvalitetom života, posebice s obzirom na bol, tjelesnu funkciju i pokretljivost.

Rano otkrivanje i liječenje kronične venske bolesti  zaustavlja napredovanje bolesti.

OKTAL PHARMA d.o.o.
Utinjska 40, 10020 Zagreb
tel: +385 1 6595 765
fax: +385 1 6595 700
mob: +385 91 3707 034
www.oktal-pharma.hr
www.vasezdravlje.com

Preuzmite CentarZdravlja vodič

Dijabetes i prehrana

Slanjem vodiča na odabranu e-mail adresu suglasni ste sa prijavom na CentarZdravlja newsletter.

Vitashop

Najnovije

Najčitanije