Za anoreksiju i bulimiju ste sigurno čuli, a čak i ako ih ne znate točno definirati, uvjereni smo da znate kako je riječ o poremećajima prehrane. No - jeste li čuli za ortoreksiju? Ovaj poremećaj može poslužiti kao dobar primjer da nikad nije dobro pretjerivati, čak ni kada je riječ o zdravoj prehrani. Ortoreksija je, naime, opsjednutost zdravom hranom do te mjere da se to može odraziti na opće zdravlje organizma.

"Ortoreksija se može najkraće definirati kao nezdrava usredotočenost na zdravu hranu, do razine opsesije", rekla nam je Maja Žanko, mag. nutricionizma, voditeljica nutricionističke grupe u Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane pri Klinici za psihijatriju Sveti Ivan Zagreb. Naglasila je kako ortoreksija još uvijek nije unutar klasifikacije za poremećaje prehrane, ali da je stručnjaci u tom području itekako smatraju pravom dijagnozom.

"Za promjene unutar klasifikacija jednostavno je potrebno vrijeme. Nama koji svakodnevno radimo s oboljelima to ne predstavlja problem jer se ortoreksija zapravo lako prepoznaje i osoba će dobiti dijagnozu tzv. nespecifičnog poremećaja hranjenja, za sada", pojašnjava.

Ortoreksija postaje najzastupljeniji tip poremećaja hranjenja

Na pitanje koliko se često susreće s ortoreksijom u svojem radu, nutricionistica ističe kako je riječ o najzastupljenijem tipu poremećaja hranjenja tijekom posljednjih nekoliko godina.

"Općenito gledano, mnogi su čimbenici koji dovode do razvoja poremećaja hranjenja, od bioloških, preko psiholoških te onih socio-kulturoloških. Za osobe s ortoreksijom je često slučaj da su zbog zdravstvenih poteškoća krenule mijenjati svoju prehranu - na primjer, netko im je rekao ili su pročitali da trebaju izbaciti gluten i mliječne proizvode. Te osobe krenu slijediti takav režim prehrane, ali s vremenom, postaju sve strože i rigidnije u tim pravilima, a to se najčešće dogodi kod osoba koje su sklone perfekcionizmu, na primjer, ili crno-bijelom razmišljanju. Također, kod profesionalnih sportaša je nerijetko prisutna ortoreksija kada, u svrhu postizanja sportskih rezultata osoba mijenja način na koji je hrani, ali s vremenom i to postane kao neka vrsta sportskog zadatka u kojem postanu izuzetno precizni: na taj način to može vrlo lako skliznuti u opsesiju."

"Ortoreksija se vrlo često može javiti i uz anoreksiju nervozu gdje je osoba pothranjena, jako se boji debljanja te ekstremno pazi na vrstu hrane koju konzumira, ali i nerijetko dolazi zajedno s kompulzivnim prejedanjem: kod osobe se izmjenjuju episode ekstremne kontrole hranjenja I epizode prejedanja 'zabranjenim namirnicama'", govori nam nutricionista Žanko.

Na pitanje o sličnostima između ortoreksije i nekih drugih poremećaja hranjenja, odgovara: "Sličnost je u tome što postoji velika potreba za kontrolom, mehanizam kontrole služi najčešće kao regulator emocija. Osoba koja uspješno kontrolira na taj način svoju prehranu obično ima veliki osjećaj postignuća, bez obzira na to što, na primjer, zdravlje pati. Razlika je u tome što se osoba naizgled može činiti kao da vodi 'zdrav život', a zapravo je ekstremno opterećena svojim hranjenjem te sate provodi iščitavajući etikete ili općenito članke o određenim svojstvima neke pojedine namirnice. Također, osoba s ortoreksijom je najčešće adekvatne tjelesne težine, dakle nije pothranjena kao što je to slučaj kod osoba s anoreksijom.

Gdje je granica između ortoreksije i zdrave prehrane?

Kao najveću opasnost povezanu uz ortoreksiju, naša sugovornica navodi to da oboljele osobe s vremenom iz svoje prehrane isključuju sve više namirnica - koje su važne za zdravlje: To može dovesti do nutritivnih deficita i pogoršanja zdravlja. Osim toga, za neke je osobe ortoreksija vrsta ulaska u anoreksiju. Nerijetko osobe s ortoreksijom s vremenom prestaju jesti u društvu, povlače se u svoj svijet u kojem je sve podređeno pripremi hrane i razmišljanju o istoj, a sve je začinjeno ogromnom količinom straha i krivnje oko jedenja 'nezdrave hrane'".

"Granica između ortoreksije i normalnog odnosa prema zdravoj prehrani je vrlo tanka, ali kada se u životu gotove sve vrti samo oko kontrole hrane ili oko pripreme hrane, a pri tome osoba ne živi život kao prije, prestaje se družiti, ima veliki osjećaj krivnje ili opsesivnog straha ako pojede i najmanji komadić 'loše' hrane, tada možemo reći da je svakako vrijeme za potražiti stručnu pomoć. Naravno i kada se fizičko zdravlje krene pogoršavati, također je važno odmah potraži pomoć", ističe nutricionistica Žanko.

Vezani sadržaj:

• Pitali smo nutricionisticu: Možemo li biti ovisni o šećeru?
• Nutricionistica otkriva kako čitati deklaracije na hrani i što baš nikad ne bi dala svojem djetetu