Facebook prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

Prijava korisnika

Ukoliko nemate registriran korisnički profil na portalu CentarZdravlja, registrirajte se ovdje te iskoristite sve pogodnosti.

17. svibnja - Svjetski dan hipertenzije

17. svibnja - Svjetski dan hipertenzije

17. svibnja -  Svjetski dan hipertenzije
  • Objavljeno: Srijeda, 17.05.2017.
  • Broj pregleda: 68
  • Prosječno vrijeme čitanja:
  • Broj riječi:

Povišen arterijski tlak danas se s opravdanjem naziva svjetski ubojica broj 1 jer je glavni nezavisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. Uz to, glavni faktor je rizika za moždani udar i kroničnu bubrežnu bolest.

U Hrvatskoj je to naročito jasno vidljivo jer su kardiovaskularne bolesti glavni razlog umiranja.

Prema zadnjim obađenim podacima iz 2015. godine bile su uzrok smrti u 47,4% slučajeva. Umrlo je ukupno 25694 osoba, 14687 žena i 11007 muškaraca što čini grad veličine Đakova, Čakovca, Požege, Sinja ili Petrinje. Još je više zabrinjavajući podataka da su u skupini osoba mlađih od 65 godina kardiovaskularne smrti na drugom mjestu, odmah iza malignih bolesti. U toj dobnoj skupini umrle su 2631 osobe – 2020 muškaraca i 611 žena. A velik broj svih ti smrti za razliku od smrti zbog većine malignih bolesti mogao je biti spriječen mjerama primarne prevencije. Ne smiju biti zaboravljeni niti oni bolesnici koji su preboljeli infakrt srca, moždani udar ili su u terminalnoj fazi kronične bubrežne bolesti, osobe koje će nastaviti živjeti kao trajni invalidi narušene kvalitete osobnoga i obiteljskog života, a dodatno ekonomski gledano predstavljaju i minus takve vrste za društvo.

Premda je zadnjih godina opažena tendencija smanjivanja kardiovaskularnih smrti to se vjerojatno na žalost može uglavnom pripisati boljoj organizaciji sekundarne i tercijarne skrbi, primarno odlično organiziranoj mreži za zbrinjavanje akutnoga koronarnog sindroma, a ne postignutom smanjenju prevalencije ili boljem liječenju hipertenzije.

Prevalencija hipertenzije u Hrvatskoj je vrlo visoka i iznosi čak 37% što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.

Na žalost prema najnovijim podacima nema naznaka smanjivanja učestalosti i na karti svijeta dio u kojem se nalazi naša domovina označen je crveno – trend je nepromijenjen, pa čak s naznakama porasta. Zabrinjava što je prevalencija hipertenzija u porastu kod djece i mladih.

Prema zadnjim podacima velik broj hipertoničara, njih preko 60% je liječen, ili barem dobivaju preporuke i recepte za antihipertenzivne lijekove, ali kontrola tlaka je postignuta u tek oko 20%.

U stručnoj i znanstvenoj zajednici uobičava se reći kako je učestalost hipertenzije i uspjeh kontrole liječenja osoba s povišenim arterijskim tlakom barometar zdravstvene prosvjećenosti nacije.

Sramotni i neopravdani su podaci koji su danas aktualni za Hrvatsku i svijet o velikoj prevalenciji i neostvarenim ciljevima liječenja budući da je arterijsku hipertenziju moguće prevenirati i znatno bolje kontrolirati jednostavnim mjerama.

Arterijska hipertenzija je masovna bolest i predstavlja najveći javno-zdravstveni problem današnjice. Pažnja mora biti usmjerena na smanjivanje učestalosti, učinkovito provođenje mjera primarne prevencije i trajno liječenje.

Budući da svaki treći stanovnik Hrvatske ima povišene vrijednosti arterijskoga tlaka važan je i racionalan pristup dijagnostici i liječenju kako novac ne bi bio trošen na nepotrebno već ciljano alociran tamo gdje je nužan.

Komentari

Najčitanije zanimljivosti