Avokado je voće koje tek posljednjih godina srećemo u našim trgovinama. Najpopularniji je u Meksiku i Kaliforniji, gdje se najviše uzgaja. U kulinarskom smislu možemo ga gledati i kao voće i kao povrće, jer se od avokada spremaju juhe, sendviči, deserti i čuveni meksički specijaliteti - guacamole u svim varijantama.

Persea Americana (latinsko ime avokada) potječe iz srednjeg i južnog Meksika. Vjeruje se da se da je tamo rastao još 7.000 godina prije Krista, no prošlo je dosta dok nije postao domaća biljka: uz mumije Inka umrle oko 750. g p.n.e. pronađene su sjemenke avokada, pa se pretpostavlja da je otprilike u to doba počeo njegov uzgoj.

Azteci su avokado zvali ahuacat, a španjoslkim konkvistadorima je to ime bilo teško izgovoriti, pa je avokado nastao kao iskrivljena varijanta astečke riječi. Aztecima je avokado prije svega bio seksualni stimulans, te je kao takav bio zabranjeno voće. Znanost nije uspjela potvrditi afrodizijačka svojstva avokada, pa je vjerojatnije da su mu takva svojstva pripisana jer njegov oblik podsjeća na žensko spolovilo.

Danas je najveći proizvođač avokada Kalifornija, a odatle je i najcjenjenija vrsta - Haas avokado, prvi puta uzgojen u jednom tamošnjem dvorištu. U Kaliforniji je avokado toliko uobičajeno drvo da raste u dvorištima kao kod nas jabuke, šljive ili trešnje. Kako plod zrije, zelena boja prelazi u sve tamniju, gotovo crnu. Plodovi pretjerano svijetle zelene boje znaju se naći u našim trgovinama, a to znači da je plod ubran malo prije vremena.

Avokado pripada nutricionistički najbogatijim i najkvalitetnijim namirnicama, pa je zaista šteta što se kod nas malo jede. Iako većina prehrambenih stručnjaka smatra da bi glavnina namirnica trebala biti upravo ona koja potječe iz kraja u kojemu smo rođeni i/ili u kojem živimo, nekim "stranim" namirnicama svakako treba napraviti mjesta.

U plodu avokada smjestilo se preko 25 važnih nutrijenata, uključujući vlakna, kalij, vitamin E i B, folnu kiselinu i brojne važne fitokemikalije (fitonutrijenti su korisni u prevenciji kroničnih bolesti suvremenog doba). Veliki avokado sadrži oko 200-250 kalorija.

Avokado pomaže da iz druge hrane koju jedemo bolje apsorbiramo ostale nutrijente, posebice one koji pomažu rješavanju problema s masnoćama, poput alfa- i beta-karotena. Istraživanja ukazuju da u avokadu (i brokuli od vrsta koje rastu kod nas) ima fitokemikalija koje sprečavaju rast tumora, te luteina, jakog antioksidansa koji štiti vid. Avokado se preporučuje kao zaštita srca i krvnih žila, jer sadrži najzdravije oblike masnoća, one nezasićene. Zato je to po mišljenju većine nutricionista najbolja zamjena za hranu koja sadrži zasićene masnoće, a to su sve one masnoće koje zovemo "zločestima" i koje povećavaju nivo kolesterola u krvi.

Nutricionistička vrijednost

Trideset grama avokada (ili jedna porcija, odnosno četvrtina do petina velikog avokada) sadrži:

• 8% (5 g) masnoća, od toga samo 1 g zasićenih masnoća
• 5-6% kalija (170 mg)
• 10% (3 g) dijetalnih vlakana
• 1 g bjelančevina

Uopće ne sadrži kolesterol, natrij i šećer, a izrazito je bogat vitaminima i mineralima: sadrži po 4% vitamina C i E, 4% niacina, 8% folata, 4% pantotenske kiseline (vitamin B5), te po 2 % fosfora, cinka, tiamina (vitamin B1), magnezija. mangana i bakra.