Osnovne skupine hrane

Povrće i voće

Povrće

Možete uživati u sirovom i kuhanom, bez priloga ili kao prilog ostalim jelima, u juhama ili salatama, kao predjelo ili desert. Povrće i voće pruža veliki izbor okusa, tekstura i boja. Daju novo značenje izrazu "dobro jesti". Ne samo da pružaju osjetilni užitak nego i poboljšavaju zdravlje pomoću hranjivih sastojaka koji djeluju protiv bolesti. Povrće i voće je korisno jer je hranjivo i ima malo kalorija.

Većina povrća i voća ima malu energetsku vrijednost jer sadrže puno vode i vlakana - hranjivi sastojci koji su bez kalorija, a pružaju osjećaj sitosti. Možete poboljšati prehranu bez smanjivanja volumena hrane tako da više jedete voća i povrća umjesto hrane koja je masna i kalorična. Svaki tjedan kušajte neko novo povrće ili voće.

Povrće ne sadrži kolesterol i ima malo masti, natrija i kalorija. Bogato je dijeteteskim vlaknima i fitokemijskim tvarima. Najbolje je svježe povrće, ali je dobro i smrznuto. Većina konzerviranog povrća ima puno natrija jer se on koristi u procesu konzerviranja. Ako koristite konzervirano povrće, pazite da nije dodana sol ili ga isperite.

Kada birate svježe povrće, biraj te ono sezonsko. Tražite plodove koji su jasne boje, bez oštećenja i karakterističnog oblika i veličine. Listovi bi trebali biti hrskavi - svaki znak posušenosti je znak da povrće nije svježe. I kupite onoliko koliko vam je dovoljno za nekoliko dana. Dugo stajanje povrća smanjuje njegovu hranjivu vrijednost i okus.

Nemojte prati povrće prije spremanja u hladnjak. Gomoljasto povrće kao npr. krumpiri, repa i cikla spremite na tamno, hladno mjesto, a ostalo spremite u hladnjak. Povrće mora biti suho prije spremanja.

Kada ga pripremate, pažljivo uklonite nečistoću i ostatke pesticida. Kada je moguće, ostavite koru jer ona sadrži hranjive sastojke, uključujući i vlakna. Ako kuhate povrće, neka to traje što kraće. Dugotrajna izloženost povišenoj temperaturi dovodi do gubitka nekih hranjivih sastojaka.

Trebali biste uživati i u sirovom povrću. Držite u hladnjaku nasjeckane paprike, brokulu, mrkve, cvjetaču, celer, rajčice i ostalo sirovo povrće i posegnite za njima kada osjetite potrebu za grickanjem. Ako volite umake uz povrće, neka budu od nemasnog jogurta ili svježeg sira pomiješanog sa začinima ili kupite gotovi dijetalni umak.

Voće

Kao i povrće, voće je odličan izvor vlakana, vitamina, minerala i ostalih fitokemijskih tvari. Niskokalorièno je i gotovo bez masti (osim avokada), pa pomažu u kontroli tjelesne težine i smanjenju opasnosti od razvoja bolesti vezanih uz debljinu. Najbolje je svježe voće, ali i smrznuto voće bez šećera i ono konzervirano u vlastitom soku prihvatljive su alternative. Oprezno koristite suho voće, kao npr. grožđice ili smokve, jer je puno kalorija ili ima veliku specifičnu težinu energije - što znači da mala količina ima puno kalorija.

Voće je odličan međuobrok. Ako želite nešto grickati između obroka i volite slatko, uvijek imajte u blizini zdjelu svježeg voća. Voće može dobro nadopuniti obrok. Dodajte ga ujutro žitnim pahuljicama, salati za ručak ili ga poslužite kao desert.

Kao i povrće, birajte sezonsko voće - što ste bliži izvoru, voće će biti svježije. Odaberite voćke koje imaju težinu u skladu s veličinom. Pomirišite ga.

Dobro perite voće pod mlazom vode prije konzumiranja. Ostavite jestivu koru zbog hranjivih sastojaka, uključujući i vlakna. Pripremite voće neposredno prije serviranja da bi okus i tekstura bili što bolji. Neka salate budu dobre ohlađene jer se na taj način pomiješaju okusi.