Postoji mnogo znanstvenih tvrdnji o čokoladi. Je li ona doista dobra za nas? Ili nas lažu od početka?

Sjeme Theobroma stabla kakaa se stotinama godina povezuje s liječenjem i terapijom za više od 100 zdravstvenih bolesti i stanja. Sve to potječe još Olmecssa, Maya i Asteka.

Posljednjih godina smo svjedoci kako čokolada prolazi transformaciju u rukama stručnjaka za brendiranje. Prodaja mliječne čokolade stagnira, a potrošači postaju sve svjesniji zdravlja. Proizvođači su se odazvali trendu i koriste riječi kao što su organski, prirodni i obogaćeni.

Poruka koju trebamo progutati je jasna: ova nova, poboljšana čokolada, osobito ako je tamna, dobra je za vaše zdravlje. Mnogi ljudi su progutali ideju o čokoladi kao zdravoj namirnici. Osim što ona to nije. Pa kako je postignuta ta čarobna metamorfoza?

Temelji ovih tvrdnji leže u proizvođačima čokolade koji su financirali ogromne nutricionističke studije koje su pažljivo oblikovane i tumačene kako bi svoje proizvode zadnjih 20 godina prikazali zdravima. Na primjer, studije objavljene prošle godine pokazale su da čokolada smanjuju rizik od srčanog udara i da žene koje jedu čokoladu imaju manju vjerojatnost za moždani udar. Konzumiranje flavonoida u kakau je također povezano s smanjenim krvnim tlakom.

Saznajte tko treba izbjegavati čokoladu!

Ova istraživanja su generirala stotine medijskih natpisa koji su prezentirali otkrića i izostavili ključne pojedinosti i upozorenja. Najnovije istraživanje je koristilo mnogo veće razine flavonoida nego što je dostupno u komercijalnim proizvodima.

Na primjer, studija krvnog tlaka uključivala je sudionike koji su dobili prosječno 670 mg flavonoida. Trebate pojesti oko 12 tamnih čokolada ili oko 50 mliječnih čokolada dnevno kako biste dobili toliko flavonoida!

Europska agencija za sigurnost hrane odobrila je jednu vrlo skromnu zdravstvenu tvrdnju povezanu s čokoladom - da neke posebne procesirane tamne čokolade, ekstrakti kakaa i pića sadrže 200 mg flavonoida koji pridonose normalnoj cirkulaciji krvi i tako pomažu održavati elastičnost krvnih žila.

Profesor Marion Nestle, nutricionistički znanstvenik sa Sveučilišta u New Yorku, koristi riječ "nutrifluff" kako bi opisao "senzacionalna istraživanja o jednoj namirnici ili hranjivoj tvari temeljenoj na jednoj, obično vrlo preliminarnoj studiji". Ističe kako većinu istraživanja o čokoladi i zdravlju financira industrija a novinari, uglavnom, to ne ističu. Kaže kako istraživanje koje financira industrija nastoji postaviti pitanja koja će im dati poželjne rezultate, a često se interpretiraju na način koji je koristan za njihove interese.

Javnost je zavedena jer vjeruje kako je čokolada zdrava. Dvije od gore navedenih studija su meta-analize, što znači da udružuju rezultate prethodno objavljenih istraživanja. Problem je u tome što mediji objavljuju rezultate koji sugeriraju da je čokolada zdrava a ne zaključke kako nema nikakvog utjecaja.

Provjerite zašto je zadnja kockica čokolade najbolja!

Za razliku od istraživanja lijekova, u istraživanjima čokolade sudionici često znaju jesu li dobili čokoladu ili placebo. Većina ljudi ima pozitivna očekivanja od čokolade jer im se sviđa. Zbog toga su pripremljeni da pozitivno reagiraju. Primjerice, mogu postati opušteniji, čokolada može pojačavati razinu endorfina i neurotransmitera i izazivati kratkotrajne fiziološke koristi.

Mnoga istraživanja su kratka i imaju mali broj sudionika. Dodatna poteškoća se javlja kod odvajanja učinaka jedne hrane ili hranjivih tvari od ostatka prehrane i drugih varijabli i interakcija unutar tijela.

Dakle, kada i zašto su tvrtke koje proizvode čokoladu postale toliko zainteresirane za korištenje znanosti kao marketinškog alata? Odgovor ovisi o tome koga pitate.

Tijekom devedesetih, znanstvenici su se zainteresirali za francuski paradoks: stopa srčanih bolesti u Francuskoj je niska usprkos nacionalnoj prehrani s visokim udjelom zasićenih masti. Jedno od predloženih objašnjenja bila je relativno velika potrošnja flavonoida, skupine spojeva koji se nalaze u crvenom vinu, čaju i kakau, a koji su u visokim dozama povezani s prevencijom staničnog oštećenja. Američki istraživači su zaključili kako Kuna narod s obale Paname ima nizak krvni tlak i stope kardiovaskularnih bolesti jer dnevno piju više od pet šalica kakaa bogatog flavonoidima.

Ovo je nesumnjivo potaknulo istraživanje čokolade. Međutim, 2000. godine, dokumentarac koji se prikazao na Channel 4 izvijestio je o uporabi djece i robova u proizvodnji kakao u Gani i na Obali Bjelokosti. To je izazvalo val negativnog publiciteta. Neki kažu da je industrija u ovom trenutku uložila novac u znanost kako bi odvratila pozornost od Zapadne Afrike. Industrija tvrdi kako veza između ove dvije stvari ne postoji.

Javnozdravstveni odvjetnik Michele Simon je 2013. i 2015. dokumentirao kako Akademija prehrane i dijetetike (AND) i Američko društvo za prehranu (ASN) dobiva donacije velikih tvrtki iz prehrambene industrije. U 2014. ASN je, u ime svojih korporativnih donatora poput Coca-Cole, Marsa i McDonald'sa, bio protiv plana američke vlade da dodani šećer bude naveden na sastavu namirnica i da se istraži njegov negativan učinak na zdravlje. Godinu dana ranije, AND je dao potporu "cjelovitom pristupu prehrani" i suprotstavio se "pretjerano jednostavnoj" klasifikaciji određene hrane kao dobre ili loše.

Proizvođači čokolade su također koristili klasičnu korporativnu strategiju utjecaja lobista. Znanost je po svojoj prirodi vjerojatnost temeljena na dokazima, a ne apsolutna sigurnost. Pretjerivanje s ovim vjerojatnostima su iskoristile duhanske tvrtke u pedesetim godinama, a kasnije su ih kopirale azbestna i naftna industrija.

Uloga medija u pomaganju proizvođačima čokolade je neupitna. Zato je važno kritički razmišljati o informacijama koje nas svakodnevno pronalaze. Razmislite kome je u interesu plasiranje određenih informacija i donesite odluku. Hoćete li sudjelovati u masovnoj histeriji oko neke namirnice ili ćete koristiti zdravi razum? Odluka i vaše zdravlje su u vašim rukama.