Vrste i učinci psihoaktivnih droga

Alkohol

U malim količinama alkohol je prava društveno-čudotvorna droga jer smanjuje inhibicije i čini ljude mnogo društvenijima. Umjerena količina alkohola može skupinu potpunih stranaca pretvoriti u živahne, dobro raspoložene prijatelje.

Stoga mnogim ljudima svrstavanje alkohola u skupinu depresiva izgleda čudno. Pa svatko tko malo popije postaje življi i veseliji, a ne smireniji! No to je samo naizgled tako. Naime, pijanac postaje živahniji jer je usporena moždana aktivnost koja kontrolira procjene i inhibicije. Potrebe koje ljudi osjećaju trijezni, pod utjecajem alkohola će i pokazati. Tako će neki postati agresivniji, drugi spremniji pomoći, a treći više govoriti o sebi ili biti spremniji na seks. Ovo zadnje jako dobro znaju muškarci (iako vjerojatno nisu čitali nikakva istraživanja) koji pokušavaju nagovoriti svoje nove partnerice da na prvom sastanku popiju malo više alkohola. (A možda i nije stvar u tomu da ih žele lakše svladati već da izazovu kod njih amneziju za ono što slijedi. Kod muškaraca, naime, alkohol pojačava želju, ali mu je učinak na izvedbu  - tragičan). Kako, dakle, (još) djeluje alkohol:

Alkohol usporuje djelovanje simpatičkog živčanog sustava: reakcije se usporuju, jezik se zapliće, kretnje su nespretne.

Alkohol smanjuje kritičnost, pa tako, primjerice, čovjek vjeruje kako može (i dalje) dobro voziti, bez posrtanja hodati po crti i održavati ravnotežu na jednoj nozi. (Ma dobro, vjerujemo vam da vi možete!)

Kada su trijezni, mnogi vozači vjeruju da nije dobro voziti pod utjecajem alkohola i govore kako oni to neće činiti. No kada se napiju, njihovo moralno rasuđivanje postaje nezrelo i gotovo svi sjedaju u automobil čak i nakon što su bili podvrgnuti alkotestu i nakon što im je rečeno da su pijani.

Alkohol utječe i na memoriju. Doduše, alkohol neće smanjiti vaše kratkoročno pamćenje tako da ćete i dalje moći na tridesetak sekundi zapamtiti nečije ime ili telefonski broj. Alkohol neće oštetiti ni vaše postojeće dugoročno pamćenje. Ali alkohol će poremetiti procesiranje tj. pospremanje tekućih informacija u dugoročno pamćenje. Drugim riječima, kada se otrijeznite vjerojatno se nećete sjećati mnogo čega od onog što se zbilo kada ste bili pijani. (Što je dakako velika šteta.)

Ljudi se često pitaju može li alkohol trajno oštetiti mozak. Za kronične alkoholičare ovakva opasnost nije zanemariva. Oko deset posto osoba koje zatraže pomoć zbog alkoholizma imaju neko oštećenje mozga.

No ako pijete samo povremeno, u društvu, istraživanja pokazuju da se nemate čega bojati. Galoni alkohola koje prosječna osoba (češće muškarac nego žena) popije u svom životu ne utječu štetno na njegove kognitivne sposobnosti, sve dok ne počne redovito piti žestoka alkoholna pića.

Alkohol smanjuje svjesnost o sebi. Ljudi koji se ne žele suočiti sa svojim neuspjehom ili nekim nedostatkom, skloniji su alkoholu. Liječnici u nacističkim logorima koji su odabirali ljude za plinsku komoru često su to činili pijani ili bi se nakon toga napili. (Ali to im nije nikakva olakšavajuća okolnost.)

Alkohol usmjeruje pažnju na trenutnu situaciju i odvlači pažnju od posljedica u budućnosti. Na taj način, pod utjecajem alkohola, osoba može učiniti nešto što inače trijezna nikada ne bi. Američki studenti (a vjerojatno i ostali), manje koriste prezervative kada su pod utjecajem alkohola, a u slučaju seksualnog nasilja 89 posto nasilnika i 70 posto njihovih žrtava je prije toga konzumiralo alkohol.

Barbiturati

Barbiturati ili trankvilizatori imaju djelovanje slično alkoholu. Oni smiruju aktivnost simpatičkog živčanog sustava pa se neki od njih (Nembutal ili Seconal) ponekad koriste kao sredstva za spavanje ili smanjenje anksioznosti. Veće količine mogu oslabiti pamćenje i mišljenje. U kombinaciji s alkoholom smanjenje aktivnosti simpatičkog živčanog sustava može biti smrtonosno. Mnogi ljudi su umrli kada su nakon veće količine alkohola popili tabletu za spavanje. I bez alkohola veće doze mogu izazvati smrt, pa su ovo droge koje mnogi koriste pri pokušaju samoubojstva.