Kako poboljšati pamćenje?

Dakle, da bismo informacije iz kratkoročnog pamćenja pohranili u dugoročno pamćenje i onda ih dozvali kad su nam potrebne, moramo ih:

• ponavljati, ponavljati, ponavljati...
• organizirati (kao što si na gornjem primjeru vjerojatno već sam shvatio)
• povezivati s onim što već znamo

Ponavljanje

Sve što želimo zapamtiti moramo aktivno ponavljati. Istraživanja pokazuju da bez ovakvog aktivnog ponavljanja 98% onoga što smo doznali zaboravimo u roku od tri tjedna. Dakle, ako se doista ne trudimo zapamtiti to što učimo - sve ćemo zaboraviti. Što trebamo učiniti da se to ne bi dogodilo?

• Kad prvi put učiš neku lekciju napravi bilješke. Kako se rade bilješke opisale smo u posebnom poglavlju. Kraj bilježaka nacrtaj neki simbol.
• Dan kasnije prisjeti se simbola i bilježaka. To možeš učiniti u svojoj glavi ali ih možeš i pročitati. Za to su ti dovoljne 2-3 minute.
• Nakon tjedan dana potroši još 2-3 minute ponovno čitajući svoje bilješke.
• Isto učini nakon mjesec dana.
• Želiš li to uvijek znati i usred noći, kako se to često kaže, ponavljaj postupak svakih šest mjeseci.

Oduzimalo bi nam previše vremena kad bismo baš sve tako učili. Neke stvari naučimo, dobijemo ocjenu, zaboravimo (ili  nam se tako čini) i nikad nam više ne zatrebaju (ili  nam se tako čini). Ali postoje i one stvari koje nam uvijek trebaju i bez kojih teško stječemo nova znanja. A njih jednostavno ne smijemo zaboraviti.

Organizacija

Zamoli nekoliko svojih prijatelja (svakog posebno) da nabroje što više država u Europi. Zapiši kojim su redosljedom to činili. Kad pogledaš te popise, vjerojatno ćeš uočiti neke pravilnosti. Neki će početi od sjevernih država, a drugi možda od južnih. Za neke će biti jednostavnije da krenu od susjednih nam država, a onda nabrajaju udaljenije. Svatko pokušava u ono čega se dosjeća unijeti neki red i pravilnost.

No, ako želiš bolje zapamtiti ono što učiš, moraš namjerno organizirati gradivo, a ne to prepustiti slučaju. Najčešće se to radi pravljenjem hijerarhijske strukture teksta ili tzv. kognitivnih shema.

Hijerarhijska struktura teksta

Ovu metodu smo već djelomično opisale u dijelu o pravljenju bilježaka - ali kao što smo također napisale na prethodnoj stranici, ponavljanje ne može štetiti!

Dakle, neko gradivo je takvo da možeš otkriti ključni pojam, a nakon toga i pojmove na koji se taj ključni pojam dijeli itd.

Kognitivne sheme

Sheme sadrže bitna obilježja osoba, događaja ili predmeta, a organizirane su hijerarhijski. Mnoga su istraživanja pokazala da događaje prije pamtimo kao sheme nego kao skup pojedinačnih činjenica u nekoj situaciji. Primjerice, pri poučavanju nekog povijesnog razdoblja korisno je razviti shemu koja može sadržavati sljedeće elemente:

• vremensko razdoblje koje se proučava
• društveno uređenje
• materijalna kultura
• duhovna kultura
• ključni događaji i ličnosti
• uzročno posljedično tumačenje događaja i promjena

Slično tome, pri poučavanju zemljopisa prikaz pojedinih područja ili zemalja može se lako uklopiti u sljedeću shemu:

• geografski položaj
• reljef
• klima
• prirodni izvori
• stanovništvo
• gospodarstvo
• kultura i jezik

Jednom kada usvojiš takvu shemu, možeš je dalje prilagođavati ili možeš, za novu vrstu gradiva, samostalno stvarati nove sheme.

Povezivanje

Čim smo niz znamenki s početka ovoga dijela povezali s već otprije nam poznatim kvadratima brojeva, nestalo je problema oko zapamćivanja cijeloga niza. Kad god je to moguće treba pokušati povezati novo s otprije poznatim gradivom. Pri takvom se osmišljavanju mogu koristiti razne mnemotehnike tj. tehnike koje pomažu zapamćivanju. Neke vjerojatno već i koristite, premda možda ne znate da se baš tako zovu. Primjerice, kako bismo lakše zapamtili neku formulu, možemo od simbola napraviti neku smislenu riječ. Primjerice, formulu za brzinu c= s/t (brzina = put/ vrijeme) možemo osmisliti kao: riječ CeSTa gdje suglasnici čine formulu. Usto uz formulu možemo zamisliti sliku ceste koja vijuga.

A zamisli sad ovu sliku: ljepotica miluje zlatnu žabu na cigli. Netko je to smislio da bi upamtio redosljed boja u spektru: ljubičasta, modra, zelena, žuta, narančasta, crvena. A slika Einsteina koji miriše cvijeta dva, krije njegovu formulu: E=mc²

Neke se formule daju čak i otpjevati, npr.: Draga moja, dajem ti na znanje, sila kroz masa daje ubrzanje!

Točan redosljed nekih postupaka ili dijelova gradiva koje moramo izložiti može se povezati s putom od kuće do škole, dijelovima kuće ili stana, dijelovima dobro nam poznate pjesme, klupa u razredu... mogućnosti su razne. Ovu je tehniku, prema pisanju Cicerona, prvi koristio grčki pjesnik Simonides. Na jednoj je gozbi recitirao stihove, kad ga je netko pozvao van. Tek što je izašao, urušio se krov i smrskao goste tako da je većinu bilo nemoguće prepoznati. Međutim, Simonides je ustanovio da vrlo lako može predočiti gdje je tko sjedio, pa je prema tome napravljena identifikacija tijela. Simonidesu je to dalo ideju: Ako mi je tako dobro vizualno pamćenje, zar ga ne bih mogao koristiti i za bolje pamćenje drugih stvari? Njemu je uspjelo, može i tebi. Stvari koje želiš zapamtiti rasporedi u mislima na određenim mjestima u stanu. Zamisli ih kako se tamo njišu, hlade, kuhaju, tuširaju, plivaju u wc školjki... Što je slika  luđa, lakše ćeš je upamtiti. Kad se kasnije trebaš dosjetiti tih stvari, samo pregledaš stan i dosjetiš se, recimo, kako ti u predsoblju Karlo Martel suzbija najezdu Arapa u Franačku državu, dok poslije u kuhinji njegov sin Pipin Mali sklapa savez s papom. O čemu su se dogovorili pročitaj na jelovniku.

A onda za vježbu smisli kako bi se mogao popamtiti redosljed vladanja raznih Karlova. Pazi sad: Karlo Ćelavi, Karlo Debeli, Karlo Nevaljali, Karlo Glupi, Karlo Lijeni, Karlo Mudri, Karlo Ludi, Karlo Pobjednik, Karlo Smjeli, Karlo Luđak sa sjevera. Živjeli su u razdoblju od 9. do 15. stoljeća. Igraj se.

Više o ovoj temi pročitajte u knjizi: