Dijagnosticiranje

Autizam se najčešće dijagnosticira tek kada dijete krene u vrtić ili školu, zbog čega dolazi do gubitka potrebne pomoći u učenju i razvoju. U postavljanju dijagnoze sudjeluju stručnjaci iz više područja. Autizam se može otkriti skeniranjem mozga, ali ne s potpunom sigurnošću. Znanstvenici se nadaju da će uskoro razviti metodu kojom će sa sigurnošću moći dijagnosticirati autizam.

Govor

Kod redovitih pregleda liječnik će pogledati kako vaša beba reagira na vaš govor ili osmijeh. Svaka reakcija (smijanje, gledanje, mumljanje i slično) je dobar znak. Problemi s govorom se mogu ublažiti tako da potražite pomoć stručnjaka. Sva djeca će početi govoriti, neka ranije, a neka kasnije. Djeca, koja pate od autizma, u pravilu počnu govoriti značajno kasnije.

Društvene vještine

Problemi vezani s društvenim vještinama su važan pokazatelj autizma. Psiholozi mogu pomoći kod prepoznavanja problema s društvenim vještinama. Dijete može izbjegavati kontakt očima, čak i s bliskim i poznatim osobama. Može se intenzivno fokusirati na samo jedan objekt i istovremeno ignorirati sve oko sebe. Često ne pokazuje facijalne ekspresije ili govor tijela tijekom komunikacije.

Procjena

Ne postoji test pomoću kojeg bi se s potpunom sigurnošću dijagnosticirao autizam, ali neka testiranja mogu pomoći. Odlično bi bilo kada bi se autizam dijagnosticirao prije dobi od 3 godine jer se tada na vrijeme može pružiti dodatna pomoć u razvoju djeteta, što mu može olakšati daljnje učenje i razvijanje.

Aspergerov sindrom

Osobe s Aspergerovim sindromom nemaju nisku inteligenciju ili jezične probleme. U stvari, oni mogu imati napredne verbalne vještine. No, mogu biti društveno nespretni i imati problema s razumijevanjem neverbalnih signala, poput izraza lica. Mogu se intenzivno usredotočiti na jednu temu koja ih zanima, ali imaju problema sa stjecanjem prijatelja i povezivanjem s ljudima.