Redovito perite zube, tuširajte se i perite ruke. Zvuči tako jednostavno, zar ne? Iako je higijena bitan aspekt osobne njege, te su navike okružene velikim brojem dezinformacija. U nastavku pročitajte neke od najvažnijih mitova o higijeni na koje ne biste trebali nasjedati i njihova objašnjenja.

• Perete li ih redovno? Ovo su 3 najprljavija dijela tijela koje mnogi zaboravljaju oprati pod tušem

Mokrenje pod tušem je bezopasno

Iako mokrenje pod tušem nekim ljudima može biti gadljivo, je li ono zaista opasno za zdravlje? Ne postoje istraživanja koja upućuju na stvarnu štetu od mokrenja pod tušem. Ipak, stručnjaci kažu da se ne preporučuje. Postoji teoretski rizik od bakterijske infekcije ako postoji otvorena posjekotina na vašoj koži i bakterije u mokraći.

Također, ne treba vam medicinska diploma da zaključite da se drugi ljudi vjerojatno ne žele tuširati u vašem urinu. Nije baš obzirno da mokrite u tušu ako ga i drugi ljudi koriste, a između toga ga ne očistite temeljito.

Ne morate prati noge pod tušem

Prema mišljenju većine stručnjaka, potrebno je prati noge pod tušem, osobito ako su vidljivo prljave. Ipak, za one koji imaju vrlo suhu ili osjetljivu kožom, ograničavanje sapuna na području ispod pazuha, na genitalijama i stopalima može biti dovoljno da se smanji skidanje prirodnih ulja s kože na drugim područjima, što može dodatno isušiti kožu.

Pranje zubi pod tušem je isto kao i korištenje umivaonika

Držanje četkice za zube za hitne situacije pod tušem se može činiti kao opcija koja štedi vrijeme. Ali to nije dobra ideja, kažu stručnjaci, jer je tuš vlažno okruženje u kojem može doći do prekomjernog razmnožavanja bakterija.

Ako ćete prati zube pod tušem, ključno je kada ćete to činiti. Najbolje bi bilo prije tuširanje. Tako će sapun ili sredstvo za čišćenje pomoći u ispiranju ostataka paste za zube.

Ne morate se kupati ako ne vidite prljavštinu

Svakodnevno tuširanje može isušiti kožu, a antibakterijski sapun može oštetiti normalnu floru kože. Ipak, svakodnevno tuširanje nije razlog za zabrinutost i ne predstavlja opasnost za zdravlje. Preskakanje tuširanja u nekim slučajevima može biti loša ideja. Stručnjaci smatraju da svakodnevno tuširanje može biti korisno za osobe s određenim kožnim poremećajima, poput atopijskog dermatitisa, najčešćeg oblika ekcema. Recenzija objavljena u Dermatology Research and Practice pokazala je da svakodnevno tuširanje nije štetno za osobe s ekcemom, iako idealna učestalost kupanja za ovu skupinu nije poznata.

Kod ljudi bez ekcema neadekvatno tuširanje može rezultirati neugodnim mirisom tijela te gljivičnim i bakterijskim infekcijama. Međutim, nije potrebno tuširati se svaki dan osim ako niste posebno prljavi. Tuširanje nekoliko puta tjedno je obično dovoljno za održavanje optimalne higijene.

Morate koristiti štapiće za čišćenje ušiju

Vateni štapići za uši su izumljeni 1923., kada je osnivač tvrtke promatrao svoju ženu kako na čačkalice stavlja komadiće pamuka kako bi očistila uši svoje bebe. Ipak, tvrtka ih više službeno ne odobrava u higijenske svrhe. Štoviše, većina stručnjaka potvrđuje da je taj način čišćenja ušiju nepotreban i potencijalno opasan. Naime, ušni kanal je dizajniran kao struktura koja se čisti sama. Uho neprestano stvara vosak i odbacuje mrtve stanice kože, a dizajnirano je da sve tvari koje nastanu u unutrašnjosti izbacuje kroz otvor. Osim toga, ušni vosak ima antimikrobna svojstva koja uništavaju bakterije prije nego što mogu stvoriti infekciju i djeluje kao hidratant za ušni kanal.

Ispiranje će očistiti vašu vaginu

Poput vaših ušiju, vagina se također čisti sama. Impresivno, zar ne? Zapravo, ispiranje često šteti vaginalnoj flori (prisutnim normalnim bakterijama) i mijenja prirodni pH u vagini, pa zato većina liječnika ne preporučuje tu praksu. Ispiranjem žene mogu povećati rizik od bakterijske vaginoze, vaginalne infekcije, upalne bolesti zdjelice i izvanmaternične trudnoće. Štoviše, ovo nepotrebno čišćenje može povećati vjerojatnost razvoja spolno prenosivih infekcija, a tijekom trudnoće može izazvati prijevremeni porod.

Uvijek perite ruke vrućom vodom

Istina je da, kao što ističe Svjetska zdravstvena organizacija, kipuća voda učinkovito ubija štetne bakterije. Ali nema znanstvenih dokaza da je pranje ruku vrućom vodom potrebno za njihovo čišćenje. Stručnjaci smatraju da je topla voda jednako učinkovita kao i vruća.

Daleko iznad temperature, najvažniji faktor je sapunati ruke čak i prije nego što ih smočite. Utrljajte tekući sapun u ruke, a zatim isperite vodom kako biste uklonili sav sapun i prljavštinu. I naravno, perite ih najmanje 20 sekundi.

Pravilo "5 sekundi"

Pravilo "pet sekundi" potječe iz 13. stoljeća kada je Džingis-kan navodno primijenio ovo na svojim banketima, navodeći da ako hrana padne na pod, može ostati tamo koliko god je on to dopustio.

S godinama se to pretvorilo u "pravilo pet sekundi", za koje ste vjerojatno čuli kao dijete. U zbilji, konzumiranje hrane koja vam je ispala na pod čak i na jednu sekundu, može biti štetno. Bakterije se mogu vezati za hranu čim ona padne na tlo, a što dulje ondje stoji, logično je da će ih biti više. To svakako ne znači da hrana koja je na podu manje od pet sekundi nije kontaminirana. Naročito ako se radi o površini koja se ne čisti često. O podu, na primjer.

Vezani sadržaj:

• Tuširanje hladnom ili vrućom vodom - što je bolje?

• Tuširate li se svaki dan? Saznajte zašto ne biste trebali

• Zavjesa za tuš leglo je bakterija: Kako je očistiti?