Svatko iskusi tjeskobu u nekom trenutku života. Bilo da se radi o nadolazećoj prezentaciji, važnom medicinskom postupku, financijskim problemima ili bolesti voljene osobe, tjeskoba se može pojaviti kad god vam se dogodi neki stresni životni događaj. Mnogi ljudi osjećaju emocionalne simptome, kao što su zabrinutost, nemir i problemi s koncentracijom. No, česti su i fizički simptomi poput umora, glavobolje, ubrzanog rada srca i znojenja.

Vrijedno je napomenuti da postoji nekoliko vrsta anksioznosti - od straha od odvajanja do generaliziranog anksioznog poremećaja. Simptomi svakog od tih stanja mogu varirati, tako da vam poznavanje znakova i simptoma može pomoći da prepoznate koju vrstu tjeskobe imate.

• Psihologinja Anđela Jelić: 'Anksioznost je u značajnom porastu'

Fizički simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja

Kao jedan od najčešćih anksioznih poremećaja, generalizirani anksiozni poremećaj, pogađa do 20 % odraslih osoba. On može uzrokovati različite emocionalne simptome kao što su osjećaj iscrpljenosti strahom i zabrinutošću, preopterećenost i uporne strahove o svakodnevnim stvarima. Ipak, ovo stanje također može proizvesti i sljedeće fizičke simptome:

• nemogućnost opuštanja
• plašljivost
• poteškoće s uspavljivanjem ili zadržavanjem sna
• glavobolje
• bolove u trbuhu
• bol u mišićima
• otežano gutanje
• umor
• trzanje ili drhtanje
• pretjerano znojenje
• kratkoću daha
• proljev.

Fizički simptomi socijalne anksioznosti

Ako imate socijalnu anksioznost, mogli biste iskusiti tjeskobne misli u društvenim situacijama - osobito ako mislite da ćete biti osuđivani, poniženi, odbačeni ili na neki način procijenjeni. Anksioznost se može pojaviti kada upoznate nove ljude, idete na razgovor za posao, odgovarate na pitanja u razredu ili čak razgovarate s nekim u trgovini.

Mnogi ljudi sa socijalnom anksioznošću mogu izbjegavati stvari koje ih dovode u takve društvene situacije. No, neke od emocionalnih posljedica ovog poremećaja ponekad mogu uključivati izolaciju i usamljenost. Također, možete iskusiti i neke fizičke simptome, uključujući:

• crvenjenje
• znojenje
• drhtanje
• kruto držanje tijela
• ubrzan rad srca
• izbjegavanje kontakta očima s drugima
• mučnina ili povraćanje.

Fizički simptomi paničnog poremećaja

Panični poremećaj je vrsta anksioznog poremećaja koji uzrokuje iznenadne valove straha i osjećaja panike. Zbog ovog se stanja možete osjećati kao da gubite kontrolu nad svojim mislima i tijelom, čak i ako niste u neposrednoj opasnosti. Osim neodoljivih pomisli na strah i brigu, mnogi ljudi s paničnim poremećajem, ili oni koji imaju napade panike, osjećaju i fizičke simptome. Ti simptomi često nalikuju srčanom udaru.

Napadaji panike mogu biti vrlo iscrpljujući jer se mogu dogoditi bilo kada. To uzrokuje da se ljudi s paničnim poremećajem brinu o mogućnosti ponovnog napadaja panike i mogu ih navesti da promijene svoje živote ili izbjegavaju bilo što za što misle da bi moglo uzrokovati napad panike. Također, ne može se predvidjeti koliko često će se napad panike dogoditi. Neki ljudi ih imaju nekoliko puta dnevno, dok drugi samo jednom ili dva puta godišnje.

Ako osjetite panični poremećaj ili imate napadaje panike, moguće je da ćete doživjeti sljedeće fizičke simptome:

• ubrzani rad srca
• znojenje
• zimica
• drhtanje
• kratkoća daha
• vrtoglavica
• mučnina
• obamrlost ruku
• bolovi u trbuhu
• bol u prsima.

Fizički simptomi separacijske anksioznosti

Iako većina ljudi pretpostavlja da se separacijska anksioznost - ili straha od odvajanja - javlja samo kod djece, ona također može utjecati na odrasle. Odrasli koji imaju separacijsku anksioznost se boje biti udaljeni od svojih voljenih. Uz separacijsku anksioznost, mogli biste se brinuti da bi se nešto moglo dogoditi vašim voljenima dok ste razdvojeni. Ovo stanje također može utjecati na vas na način da izbjegavate provoditi vrijeme sami ili putovati bez voljenih osoba.

Ako vas muči strah od odvajanja, možete doživjeti i nekoliko fizičkih simptoma, kao što su:

• noćne more
• glavobolje
• bolovi u trbuhu
• mučnina ili povraćanje
• kratkoća daha.

Kada kontaktirati liječnika?

Imajte na umu da fizički znakovi tjeskobe mogu oponašati simptome drugih zdravstvenih stanja, stoga je važno da što prije posjetite svog liječnika ako primijetite promjene u svom fizičkom zdravlju. Stručnjaci također preporučuju da posjetite liječnika što je prije moguće ako primijetite lupanje srca, probleme s disanjem i probleme sa spavanjem, kao i ako vi ili netko u vašoj okolini primjećuje da se ponašate drugačije.

Vezani sadržaj:

• Psihijatrica otkriva: Pet mitova o depresiji u koje ne smijete vjerovati

• Razgovor s psihologinjom: Zašto si nekad ne možemo oprostiti za događaje iz prošlosti i što učiniti?

• Razgovor sa psihologinjom: "Ljudi koji imaju postavljene važne ciljeve u životu su sretniji od onih koji ih nemaju"