Mali organ s velikom ulogom

Bolesti štitnjače mogu biti uzrokovane nedostatkom joda ili poremećajem u radu štitnjače. Iako su među najčešćim u svijetu, bolesti štitnjače također su i među najrjeđe prepoznatim oboljenjima. Procjenjuje se da u svijetu više od 300 milijuna ljudi pati od smanjene aktivnosti štitnjače, međutim samo 20 posto ih se liječi. Najčešće bolesti štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i hipertireoza (povećana aktivnost štitnjače).

Štitnjača i trudnoća

Mnoge žene nisu svjesne da problemi sa štitnjačom mogu imati negativan utjecaj na plodnost ali i na pravilan razvoj trudnoće. Osim kontrole hormona štitnjače prije začeća, vrlo je važno da buduće majke kontroliraju štitnjaču u ranoj fazi trudnoće jer neliječena bolest štitnjače povećava rizik zastoja razvitka djeteta u budućnosti, kao i mogućnost preuranjenog poroda, pa čak i mrtvorođenja.

Kontrola štitnjače izuzetno je važna i u razdoblju prve postpartalne godine budući da neke žene razviju tzv. postporođajnu hipotireozu (PPT) čiji su simptomi slični onima postporođajne depresije kao što su umor, tuga i otežano gubljenje težine. Ovi simptomi najčešće su prolazne naravi i nisu zabrinjavajući ali se preporuča testirati hormone štitnjače prije uzimanja antidepresiva. Ako ovaj poremećaj ne prođe nekoliko mjeseci prije poroda, preporuča se uzimati hormonalnu terapija za liječenje hipotireoze.

Najvažniji simptomi hipotireoidizma u trudnoći su umor, depresija, bol u mišićima, zaboravnost, intolerantnost na hladnoću dok su najvažniji simptomi hipertireoidizma gubitak težine, iritabilnost i anksioznost, ubrzan rad i lupanje srca, tremor ruku i karakterističan ukočen pogled. Kod pojave bilo kojih od navedenih simptoma potrebno je što prije posjetiti liječnika radi daljnje obrade i postaviti točnu dijagnozu.

Kod hipotireoidizma liječenje se provodi zamjenskom terapijom hormona štitnjače. Standardni lijek za hipotireozu je levotiroksin koji se uzima oralno i prikladan je za trudnice i dojilje. Trudnice s otprije poznatim hipotireoidizmom trebaju u trudnoći povisiti dozu levotiroksina i česte preglede radi utvrđivanja primjerene doze. U slučaju blažeg oblika hipertireodizma trudnice se obično samo češće kontroliraju dok se liječenje u težoj formi provodi anti-tiroidnom medikacijom ili kirurškim odstranjivanjem dijela štitnjače (bez primjene radioaktivnog joda).

Štitnjača i razvoj djeteta

Štitna žlijezda ima i vrlo važnu ulogu u rastu djeteta i razvoju njegovih neuropsihololoških osobina. Upravo radi toga, u slučaju izostanka ili neprimjerenog liječenja, disfunkcija štitnjače može imati teške posljedice na fizički i psihički razvoj djeteta. Glavni uzroci problema sa štitnjačom kod djece su da mogu biti rođena s nedostatno funkcionalnom štitnjačom ili se disfunkcija može razviti u slučaju premalog unosa joda u organizam s hranom, autoimune bolesti (npr.Hashimoto tireoiditis ili Gravesova bolest) ili ozljede štitne žlijezde. Problemi sa štitnjačom su često i nasljedni te je potrebno obratiti pozornost na djetetov razvoj i u slučaju poremećenog rada štitnjače započeti s terapijom što ranije.

Najčešći simptomi hipotireoidizma kod djece su produžena žutica kod novorođenčadi, usporen rast kostiju i zubi, problemi s učenjem, zakašnjeli pubertet dok su najčešći simptomi hipertireoidizma promjene u ponašanju i uspjehu u školi, nesanica, nemir i iritabilnost. Ako je djetetu dijagnosticiran poremećaj rada štitnjače potrebno je provoditi jednostavnu pretragu tj. kontinuirano svakih tri do šest mjeseci provjeravati razinu hormona štitnjače i TSH u krvi.

Kod hipotireoidizma liječenje se provodi zamjenskom terapijom hormona štitnjače - levotiroksinom koji se uzima oralno i prikladan je za djecu. Doza se mora pažljivo prilagoditi težini djeteta i njegovim potrebama. Kod hipertireoidizma liječenje se može provesti anti-tiroidnom medikacijom ili, u nekim slučajevima, kirurškim odstranjivanjem dijela štitnjače.

Za dodatne informacije molimo pogledajte na www.thyroidweek.com .