Putnički proljev je vrlo učestala bolest koja pogađa 30-70% putnika, ovisno o destinacijama na koje putuju. Područja najvećeg rizika su Azija, Afrika, Južna Amerika, dok mali rizik predstavljaju SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland ili Japan. Tradicionalno je postojalo mišljenje da se nastanak samih proljeva može spriječiti jednostavnim poštivanjem pravila "skuhaj, oguli, ispeci ili nemoj jesti", ali studije su pokazale da se proljev može pojaviti unatoč mjerama opreza. Smatra se da loša higijena u lokalnim restoranima najviše doprinosi pojavi simptoma.

Uzroci i simptomi

Najčešći uzročnik su bakterije i to najviše Esherichia coli, a prenosi se zaraženom vodom ili hranom. Podjednako se javlja i kod muškaraca i kod žena, s nešto većom pojavnosti u mlađoj životnoj dobi nego kod starijih osoba. Pokazalo se da pojava putničkog proljeva ne djeluje zaštitno na organizam, to jest, proljevi se mogu pojaviti i nekoliko puta tijekom putovanja.

Javlja se iznenadnim početkom simptoma proljeva koji može biti praćen grčevima i mučninom. Simptomi mogu trajati i do 10 dana po završetku putovanja.

Preventivne mjere

Putnicima u zemlje s visokim rizikom preporučaju se mjere opreza koje mogu smanjiti (ali ne potpuno eliminirati) mogućnosti nastanka putničkih proljeva. Neki od njih su pažljiv odabir hrane i pića, preventivna primjena probiotika, te dodatne mjere opreza korištenjem dezinfekcijskih sredstava za ruke prije konzumacije obroka.

Odabir hrane i pića

Pažljiv odabir hrane i pića može smanjiti rizik nastanka proljeva. Hrana kuhana neposredno prije konzumacije, poslužena još uvijek topla sigurnija je od hrane koja je neko vrijeme odstajala u kuhinji ili bifeu. Potrebno je izbjegavati piće razrijeđeno "običnom" vodom iz slavine i svježe salate. Ostalu rizičnu hranu predstavljaju nedovoljno kuhano meso, morska hrana, neoguljeno svježe voće i povrće. Sigurni za konzumaciju su flaširani i prokuhani napici. No, unatoč svim mjerama opreza i dalje postoji mogućnost pojave proljeva, jer sami putnici nisu u mogućnosti utjecati na dodatne čimbenike kao što su higijena u restoranima.

Prevencija uz pomoć probiotika

Studije su pokazale da primjena probiotika u prevenciji i uklanjanju simptoma može imati blagotvorno djelovanje.

Kako bi se postigla maksimalna zaštita, preporuča se započeti primjenu probiotika već tjedan dana prije putovanja, nastaviti tijekom putovanja, te produžiti primjenu i do dva tjedna po završetku putovanja. Studije su pokazale da davanjem probiotika turistima koji posjećuju zemlje u razvoju može prevenirati nastanak putničke dijareje1.

Bio-Kult iz Oktal Pharme je probiotički pripravak nove generacije koji, u usporedbi sa svim probioticima prisutnim na policama naših ljekarni, sadrži najviše, odnosno čak 14 različitih probiotičkih sojeva. Oni su u svakoj kapsuli prisutni u iznimno visokoj koncentraciji. Raznoliki sojevi u Bio-Kultu djeluju u skladnoj sinergiji, i dopiru do mnogih područja u crijevima. Bio-Kult je dostupan u ljekarnama u pakiranjima od 30 i 60 kapsula.

Liječenje

Osnovno liječenje je nadoknada tekućine. Preporučuju se tvornički priređena, gazirana pića bez dodatka leda. Kod teške dehidracije, preporučuje se korištenje oralne rehidracijske otopine. Odrasli trebaju potražiti liječničku pomoć ako imaju jaki proljev, krv u stolici, proljev koji ne prestaje nakon nekoliko dana ili je popraćen vrućicom, te ako dođe do jače dehidracije. Antibiotici se ne preporučuju u bolesnika s blagim oblikom proljeva jer mogu promijeniti sastav crijevne flore. Antibiotici se koriste u bolesnika s težim oblikom proljeva praćenih povraćanjem, vrućicom ili primjesom krvi u stolici.

1. Hilton E., Kolakowski P., Singer C., Smith M.J.(1997). "Efficacy of Lactobacillus GG as a Diarrheal Preventive in Travelers", Travel Med. 4(1):41-43.

OKTAL PHARMA d.o.o.
Utinjska 40, 10020 Zagreb
tel: +385 1 6595 765
fax: +385 1 6595 700
www.oktal-pharma.hr
www.vasezdravlje.com